Više od dva miliona iz Bosne i Hercegovine rasuto je diljem svijeta. Ovo je podatak Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice koji će državnim zastupnicima biti prezentiran na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH tokom ove sedmice.
U informaciji na nekoliko desetina stranica Ministarstvo iznosi podatke koji su šokantni, ali čini se i nepotpuni s obzirom da nije tretirana 2016. u kojoj je po nekim istraživanjima BiH napustilo na desetine hiljada ljudi.
U analizi se navodi kako prostor BiH bilježi dugu historiju iseljavanja, te podsjećaju kako se u razdoblju od 1948. do 1991. iz BiH iselilo 729.434 stanovnika, a u ratnom periodu od 1991. do 1995. oko milion stanovnika. Također prema podatcima iz Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) od januara 1996. do marta 2001. BiH je napustilo 92.000 mladih ljudi.
Historijat iseljavanja
Prema podacima koje prikuplja Ministarstvo ukupan broj osoba koje žive u inozemstvu a rođene su u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 50 zemalja svijeta iznosi 1.671.177, od čega u zemljama EU-a živi 57 posto, odnosno 955.780 osoba. Ovaj broj ne obuhvaća njihove potomke rođene u zemljama prijema.
-Ministarstvo ne raspolaže podacima o brojnosti potomaka (druge i treće generacije) iseljenika, ali procjenjuje da bi ukupan broj osoba koje vode porijeklo iz BiH, a žive u inostranstvu mogao iznositi oko 2 miliona, stoji u informaciji.
Najveći broj iseljeništva živi u Hrvatskoj (409.357), Srbiji (335.992), Njemačkoj(159.380), Austriji (149.755), SAD (132.255), Sloveniji (96.921), Švicarskoj (57.542) i Švedskoj (56.477).
Prema podacima Svjetske banke iz decembra 2015., stopa emigracije u BiH u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto što našu zemlju svrstava na visoko 16. mjesto u svijetu od ukupno 214 zemalja i teritorija.
Prema istim podacima, sa ovako visokom stopom emigracije, BiH je znatno ispred Srbije (18%) i Hrvatske ( 20,9%), te čak i ispred Albanije (43,6%) koja је godinama bila vodeća zemlja u Europi ро stopi emigracije u odnosu na ukupno stanovništvo.
Iz BiH, stoji između ostalog u izvješću, sve češće odlaze cijele obitelji, a prosječna starost osoba koje su napustile BiH je manja od 40 godina. Glavni problem je loš život BiH, nepostojanje mogućnosti za zaposlenje i na koncu loše uređene sve sfere života…
30 posto visokoobrazovano
– Nažalost, emigracija je i danas kontinuiran proces, a njeni glavni uzroci su ekonomske prirode. Nezaposlenost mladih u BiH je i dalje zabrinjavajuća i za 2014. godinu iznosi 65,3 posto, a samo jedno od osam mladih ljudi starosne dobi 16-24 godine je zaposleno u poređenju sa jednim od troje u EU.
Zbog toga ne iznenađuje činjenica da je BiH suočena sa problemom odliva pameti, stoji u izvješću Ministarstva. Odlivu mozgova u zadnjim godinama doprinose i mnogi potpisani sporazumi sa zemljama EU-a o zapošljavanju, ali i bezvizni režim.
Svjetska banka procjenjuje da je ukupni postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH 23.9 posto, a liječnika 11,1 posto. Po ovim ciframa BiH zauzima vodeće mjesto u svijetu po odlivu visokoobrazovanih ljudi. Iseljeništvo iz BiH je dobro obrazovano. Većina posjeduje srednju stručnu spremu, dok visoku stručnu spremu posjeduje 10-30 posto iseljeništva.
Napominju kako emigracija za BiH predstavlja i demografski problem jer pored niskog prirodnog priraštaja, koji je zadnjih godina negativan, emigracija je jedan od glavnih uzroka velikog pada populacije na teritoriji BIH posljednjih decenija.
Dobro se snalaze
Ono što je karakteristično za Bosance i Hercegovce koji su se otisnuli u svijet jeste da se bolje snalaze u novim sredinama, bolje integriraju, prilagođavaju, uče jezike i podižu svoj standard života mnogo brže od ostalih doseljenika.
U ratnom i poratnom periodu većina građana BiH u inozemstvu je imala izbjeglički status, međutim, već duži niz godina ovakav status je vrlo rijedak. Prema podacima UNHCR-a iz juna 2015., u svijetu je registrirano 19.628 osoba iz BiH sa izbjegličkim statusom, od kojih se preko 15.000 nalazi u Srbiji.
Većina izbjeglica iz BiH uspjela je da formalizira status i popravi svoj položaj u mnogim zemljama prijema, a integriraju se bolje u društvo od ostalih izbjegličkih grupi.
-Istraživanje urađeno 2010. godine pokazuje da većina iseljenika iz BiH relativno brzo uspijeva regulirati svoj boгavišni i radni status u zemljama prijema, u prosjeku već nakon 2,4 godine boravka u zemlji prijema, kažu iz Ministarstva.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo broj naturaliziranih građana BiH koji su stekli državljanstvo države prijema (ne računajući Hrvatsku i Srbiju) iznosi oko 500.000 osoba. Prema dostupnim podacima za četrnaest zemalja prijema, broj državljana BiH u iseljeništvu koji imaju samo državljanstvo BiH i nisu stekli državljanstvo zemlje prijema, niti imaju dvojno državljanstvo već imaju stalno iii privremeno boravište je oko 450.000 1ica.
Pomoć dijaspore
U izvješću se navodi i kako iseljeništvo redovno šalje novac u BiH koje se u zadnjih pet godina kreću između 2 i 2,3 milijarde KM na godišnjoj razini, što predstavlja stabilan prihod u zemlji. Istovremeno, štednja iseljeništva je nekoliko puta veća od doznaka. Iako postoje vrlo uspješni primjeri, obim investiranja iz iseljeništva još uvijek je nedovoljan.
Povratak iz iseljeništva je također nedovoljan, iako više od polovine iseljenika izražava želju da se vrati. Želja za povratkom većinom se veže za umirovljenje. Ministarstvo naglašava i da postoji veliki interes iseljeništva da pomogne matičnoj državi i investira ali i da sve što je do sada urađeno na tom planu od strane BiH nije dovelo do dobrih rezultata, kako u oblasti investiranja tako i u oblasti povratka ili zadržavanja ljudi u BiH. Što će Parlament reći na ove podatke ostaje da se vidi.
Mnogi u BiH u šali kažu kako postoje dva razloga zašto mladi i pametni ljudi odlaze iz BiH, a to je činjenica da su mladi i pametni, ali i da vlast ne zna ili neće da da odgovor na ovu pojavu. Jedino što vlast efikasno zna smisliti, čuje se zadnjih dana, jeste da zatvore granice i u državi na silu ostave narod. Kakve odluke se donose ne bi se iznenadili i da se ova opcija uskoro razmatra.
Izvor: dnevni list
