Ona je žena koja o masturbaciji govori otvoreno i ležerno kao o kupnji hljeba, smatra da je 21. stoljeće vrijeme seksualnih solista i da ćemo seks sve manje prakticirati uživo, a sve više online, da je u Hrvatskoj previše preljuba, a premalo otvorenih veza te da na seksualnost kod nas malo ko u medijskom prostoru gleda sa naučne i istraživačke strane, piše Zadarski.
Zbog svega je navedenog Marina Krleža (40), inače diplomirana kroatistica i književnica koja je dugi niz godina radila u prosvjeti, u februaru 2016. pokrenula portal za promicanje detabuizacije i relativizacije heteroseksualnosti i biseksualnosti – Seksoteka i prva u Hrvatskoj, u svojoj kolumni Seksurbacije, pod imenom i prezimenom pisala o mnogim temama seksualne tematike koje su još uvijek tabu. Na vrlo posjećenom predavanju u zadarskoj Kneževoj palači u sklopu “Dana seksualnosti” u organizaciji studenata psihologije, progovorila je o otvorenim vezama.
“Jedan je mudar čovjek rekao: ‘Ako pet dana u sedmici jedeš srdele, za vikend će ti se jesti kavijar. Ali paradoks je da ako pet dana u sedmici jedeš kavijar, zaželjet ćeš se srdela.’ Seksualno smo raznolika bića i tu bismo raznolikost trebali moći realizirati što je više moguće. Smatram da smo emotivno uglavnom monogamna bića, ali tjelesno poligamna, dakle ljudi nisu stvoreni samo za jednog seksualnog partnera. Po meni je prirodno da kada imaš želju za seksualnom promjenom, da je i realiziraš. Često čujem žene koje kažu: ‘Ja vidim samo svog supruga i nikad nisam poželjela drugoga’. Tada se zapitam koliko je ta žena iskrena prema samoj sebi”, kazala je Marina Krleža na početku predavanja na kojemu je, osim o otvorenim vezama, govorila i o svojim seksualnim iskustvima, istraživanjima te svemu onome što je primijetila otkad piše za Seksoteku.
“Lično masturbiram od četvrte godine života, iza mene je i deset godina jako dobrog cyber seksa, znala sam imati po sedam ‘cybera’ dnevno, a iskustvo mi govori da ga muškarci prakticiraju više nego žene. Ženska je masturbacija tabuizirana i žene malo o njoj govore. Ja sam prva u Hrvatskoj jasno i javno rekla da masturbiram, pišem i kolumnu o tome. Ne smatram da ženske masturbacije ima manje, samo možda žene nemaju dovoljno hrabrosti izreći to naglas”, kazala je Krleža.
Stingov citat “If you love somebody, set them free” njezina je definicija dobre, otvorene veze čija je baza prijateljstvo, a naglašava i to da je seks manje važan od ljubavi te, ako ljubav postoji, ne može je ugroziti potreba za više seksualnih partnera. Prisutnima na predavanju kazala je kako je otvorena veza ona između dvije izgrađene osobe, sigurne u sebe i svoju seksualnost te partnerovu ljubav.
“Zašto ‘da’ otvorenoj vezi? Partnera počinjete gledati drugim očima u seksualnom smislu, dopuštate mu ono što je i vama dopušteno, uživate u iskrenosti i otvorenosti koju s partnerom dijelite, to je veza lišena posesivnosti, istražujete sebe i svoju seksualnost… To je iskren odnos, to nije preljub, koji ne podržavam, a uočavam da je vrlo čest obrazac ponašanja u vezama nad kojim se nitko ne zgraža, dok se nad otvorenim vezama zgražamo”, kazala je Krleža vrativši se ponovno vlastitom iskustvu te javno kazala da još nije uspjela pronaći stalnog partnera s kojim bi mogla biti u otvorenoj vezi, sada je već dvije godine solo.
“Bila sam u dvije duge veze koje su trajale po šest godina. Uvijek sam bila otvorena i govorila što želim, ali bio mi je dopušten jedino cyber seks, dakle dečko mi je dozvoljavao seks s drugima preko ekrana i mobitela, ali ne i uživo. Na koncu smo prekinuli vezu jer ja ne mogu živjeti tako da neko upravlja mojim životom, pokoravati se društvenim konvencijama, ne želim imati seksualne odnose samo s jednom osobom, oslobođena sam i voljela bih kada bi i drugi na isti način preispitivali sebe i svoju seksualnost. Poštujem i tuđe izbore, ali mislim da je naša istinska priroda da preispitujemo i istražujemo”, kazala je Krleža te otkrila i da je biseksualna, što je spoznala tek u tridesetoj godini života, naglasivši da je tek taj dio seksualnosti ogroman tabu hrvatskog društva!
“Radila sam osam godina u osnovnim i srednjim školama, komunicirala i s drugim profesorima te primijetila da se o biseksualnoj orijentaciji uopće ne govori. Obrazovni nam je istem neefikasan, nemamo zdravstveni seksualni odgoj, a djecu bi postupno trebalo upoznavati sa seksualnošću jer je ona ogroman dio naših života. Pornografija im je udaljena jedan klik mišem, s njima niko ne razgovara, a već kod vrtićke djece vide se prvi znakovi istraživanja seksualnosti”, zaključila je Krleža, piše Zadarski.
