Poslodavci u Federaciji ne mogu na rate isplatiti 1.080 KM jednokratne pomoći radnicima, kako su tražili, već isključivo odjednom i to do kraja godine, potvrđeno je Faktoru u Federalnom ministarstvu finansija.
Udruženje poslodavaca FBiH je tražilo donošenje fleksibilnije odluke o jednokratnoj pomoći da je mogu isplatiti radnicima na rate, da se raščlani da li 1.080 KM treba da dobije radnik koji je zaposlen, primjera radi, dva mjeseca i onaj koji radi šest mjeseci. Odgovoreno im je kako se pomoć treba isplatiti svima.
Isplata u više rata suprotna zakonima
Naime, u Uredbi Vlade Federacije BiH za pomoć stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena je sugerisano poslodavcima da kao pomoć isplate radnicima po 1.080 KM do kraja godine i navedeno je da ta pomoć neće biti oporezovana.
– Odredbama člana 19. Uredbe za pomoć stanovništvu propisano je da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku, bez plaćanja poreza i doprinosa, kao vid dodatne podrške dohotku radnika usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, u visini do 1.080,00 KM isključivo na transakcijske račune radnika, i to najkasnije do 31.12.2022. godine, pri čemu se navedena novčana pomoć ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu – navode iz Federalnog ministarstva finansija i dodaju:
– Prema uvjetima Uredbe, poslodavac može jednokratno isplatiti novčanu pomoć svim zaposlenicima do kraja ove godine, a isplata ove pomoći u više rata bi bila suprotna odredbama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, a to bi značilo da se u takvim slučajevima moraju obračunati porezi i doprinosi.
Zatražili smo komentar Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH.
– Apsolvirali smo da pomoć ne možemo isplatiti na rate. Nakon toga nas je interesiralo da li svima moramo isplaćivati 1.080 KM isto. U jednom tumačenju koje su poslali Bihaćkoj pivovari su jasno napisali da se mora isplatiti svim radnicima i da se svima isto treba isplatiti, ako se isplaćuje i to odjednom – govori nam Smailbegović
Upitali smo i šta sada.
Ništa! Tako se trebamo ponašati. Ko hoće isplatiti, to će uraditi, ko neće, ne mora i tema je završena. Ja sam to tako rekao i premijeru, svima ostalima. Time će značajno smanjiti broj korisnika. Puno bi više radnika dobilo tu pomoć kada bi bila ta fleksibilnost veća. Ovako će oni to prepoloviti. To je na njima. Smanjit će se broj konzumenata – odgovara Smailbegović.
Poslodavac može isplatiti 100 KM, 700 KM, 1.080 KM, pa i 25 KM
Pojasnio je šta znači kada je 1.080 KM neoporezovano, kolika je to ušteda za poslodavce.
– Porez na to bi bio 65 do 70 posto. To je značajna ušteda ako se ne oporezuje. Ipak, to je jednokratna pomoć koja nije obavezna i sa ovom fleksibilnosti koju smo mi tražili, moglo se olakšati kompanijama da što više isplate. Ovako… Lakše je isplatiti četiri puta po 200 KM nego odjednom 800 KM. Imate vi situacija gdje imate radnika koji rade mjesec, dva, tri. Nije isto da njemu date isto kao i onom koji radi više godina.
Imate vi radnike koji imaju visoke plaće dvije-tri hiljade KM. Nije uredu i njemu i onome ko ima 600-700 KM isplatiti 1.080 KM. Mi bismo se možda odlučili da tim sa manjim primanjima isplatimo više, a ovima manje. Ovako svaki poslodavac će odlučiti – kaže Smailbegović.
Prokometirao je i stuaciju koju imamo na terenu, a to je da su pojedine javne kompanije isplatile 70 posto od 1.080 KM.
– Može i tako jer 1.080 KM je maksimalan iznos. Poslodavac može radnicima isplatiti hipotetički po 100 KM, 700 KM ili po 25 KM. Odluka je tako koncipirana. Nije to mjera koja će ostati neiskorištena i nezapažena. Međutim, ovakva kakva jeste će smanjiti broj konzumenata, ali Bože moj, tako je kako je – kazao nam je Smailbegović.
