U trenucima najdublje političke krize u Bosni i Hercegovini od završetka rata 1995. godine, više od 300 pripadnika elitne mađarske policijske jedinice, obučeni u civilnu odjeću, tajno je prešlo granicu i stiglo u Banju Luku.
Tamo su se presvukli u zelene vojne uniforme i fotografisali s pripadnicima specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske, koji su nosili fantomke. Njihovo prisustvo nije bilo prijavljeno institucijama Bosne i Hercegovine, a javnost je za to saznala tek nakon što su lokalni mediji objavili informaciju, piše Guardian.
Mađarska je zvanično izjavila da je riječ o “trenerima”, ali način njihovog dolaska, tajnost operacije i okolnosti u kojima se sve odvijalo izazvali su ozbiljnu zabrinutost. Ni Predsjedništvo BiH, ni Vijeće ministara nisu bili informisani o ulasku stranih uniformisanih snaga na teritoriju suverene države.
Prisustvo mađarskih snaga vremenski se poklopilo s presudom Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je 26. februara osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ignorisao nadležnosti visokog predstavnika Christiana Schmidta, institucije utemeljene Dejtonskim sporazumom, koja ima ovlasti da nameće zakone i razrješava zvaničnike.
Nakon presude, Dodik je izjavio da je ona “besmislena” i poručio svojim pristalicama da “budu veseli”, uz tvrdnju da Bosna i Hercegovina “više ne postoji”. Ubrzo je usvojen zakon kojim se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i policijskih organa na teritoriji Republike Srpske, čime je faktički otpočeo proces secesije. Iako je Dodik najavio da neće ulagati žalbu jer ne priznaje Sud BiH, njegovi advokati su to ipak učinili. Odluka po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine.
U međuvremenu, Dodik je po treći put od marta otputovao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, potvrđujući svoj proruski kurs. Istovremeno, podršku dobija i iz Beograda – predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je presudu “nezakonitom i antidemokratskom”, posjetio Banju Luku, a potom ugostio Dodika u Beogradu.
Ova presuda i reakcije na nju predstavljaju ozbiljan prelomni trenutak. Prema tvrdnjama diplomatskih izvora u Sarajevu i mađarskoj štampi, jedinica iz Mađarske poslana je u Banju Luku kako bi, u slučaju potrebe, omogućila evakuaciju Dodika iz zemlje.
Za sada do toga nije došlo, ali izvori navode da je Dodikova porodica u prethodnim mjesecima kontaktirala jednog visokog zapadnog zvaničnika radi mogućih pregovora o njegovom odlasku. Ipak, izvjesnije je da će Dodik pokušati zadržati vlast, oslanjajući se na svoju lojalnu policiju i negiranje legitimiteta državnih institucija.
Situacija se dodatno zaoštrila u aprilu kada je SIPA pokušala uhapsiti Dodika zbog donošenja zakona koji su čak i njegovi bivši saveznici ocijenili kao radikalne. Međutim, hapšenje je spriječeno intervencijom policije RS u Istočnom Sarajevu.
Ukoliko apelacioni sud potvrdi presudu, Dodiku bi formalno bilo onemogućeno političko djelovanje, što bi moglo dovesti do vanrednih izbora u Republici Srpskoj i eventualnog pokušaja političkog zaokreta ka evropskom putu. Također, mogla bi se ponovo razmatrati opcija njegove smjene uz podršku međunarodnih snaga, prije svega EUFOR-a.
U intervjuu za medije, Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i član opozicione Partije demokratskog progresa, izjavio je: “Jedina enigma je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti funkciju predsjednika, ili će je ignorisati. Mislim da niko ne zna kako će postupiti.” Dodiku je poručio da bi, ako voli svoj narod, trebalo da se preda i “bori za svoju nevinost pred sudom”.
Visoki predstavnik Christian Schmidt smatra da je kriza još uvijek politička, ali upozorava da zahtijeva ozbiljne diplomatske napore. U svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a prošle sedmice, pozvao je međunarodnu zajednicu na hitnu reakciju kako bi se spriječio potpuni kolaps. Tokom njegovog izlaganja, ruska delegacija napustila je salu, dok je srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, otputovala u New York kako bi pokušala osporiti Schmidtov legitimitet, nazivajući ga “diktatorom”.
Evropska unija još nije postigla jedinstven stav. Mađarska, uz podršku Hrvatske, blokira uvođenje sankcija Dodiku. S druge strane, pojedinačne sankcije već su uvele Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija. Dodik je računao na povratak Donalda Trumpa na vlast i moguće ukidanje sankcija, ali ta nada zasad ostaje neostvarena.
Politički analitičar Jasmin Mujanović ocjenjuje da je ovo “najopasniji trenutak za Bosnu i Hercegovinu od kraja rata”. Prema njegovim riječima, Dodik je na raskršću – između hapšenja i bijega.
Uoči obilježavanja godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. prekinut rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, Bosna i Hercegovina ponovo se suočava s prijetnjom destabilizacije. Iako je Dejton zaustavio krvoproliće, njegovi kritičari decenijama upozoravaju da je ostavio zemlju duboko podijeljenu i ranjivu na manipulacije etnonacionalističkih elita koje danas prijete da uruše i posljednje stubove mira.
