U predstavi ˝Srebrena krv˝, čiji je režiser Nedim Malkočević, glumac Narodnog pozorišta Tuzla, koristit će se autentični tonovi i snimci zabilježeni za vrijeme genocida, javlja Anadolu Agency (AA).
Osim Malkočevića, koji tumači dva lika, odnosno jednog od braće, i lik zločinca, u predstavi igra i novinar Samir Karić, koji je svoju prvu glumačku ulogu ostvario u nagrađivanom pozorišnom komadu ˝Klasni neprijatelj˝, u režiji Harisa Pašovića.
– Vlada Tuzlanskog kantona dala nam je podršku da radimo ovu predstavu i da govorimo o ovoj predstavi i genocidu u Srebrenici, jer mi to ne smijemo zaboraviti. Naravno, dogovorili smo se da ćemo, osim premijere, koja će biti 9. maja u BKC-u, odmah nastaviti i sa predstavom u školama. Želimo da predstavu damo školama, da djeca dođu i pogledaju, da se o tome priča i da se to ne zaboravi. Mi ne smijemo zaboraviti genocid u Srebrenici, ne smijemo zaboraviti rat u BiH – poručio je Edis Bajić, direktor BKC-a Tuzla, koji je producent ovog djela.
Autori i glumci u ˝Srebrenoj krvi˝ smatraju da se u kulturnim i obrazovnim institucijama ova tema premalo spominje i to mahom povodom određenih datuma, iako bi, ističu, trebalo biti upravo suprotno.
– Zadnjih, sigurno, 15 godina u pozorištima nemamo predstave koja govori o genocidu u Srebrenici ili koja na bilo koji način tematizira taj period rata u BiH. Postojala je jedna predstava koja više nije na repertoaru i zaista je žalosno da 15 godina uz ovoliki broj pozorišta i umjetnika u našoj zemlji niko ne govori o tome – smatra Karić.
Govoreći o pripremama za ovaj projekt i istraživanju dokumenata, zapisa i materijala koji su manje-više svima poznati, Malkočević ističe da su se u njemu pomiješala i u jednu emociju objedinila osjećanja ražalošćenosti, zatečenosti, ljutnje, nemoći i tuge. Ta su osjećanja, navodi Malkočević, neka nova emocija za koju termin u bosanskom jeziku ne postoji. Ali, dovoljno je, ističe on, reći samo Srebrenica, da bi bila jasna dubina i težina te emocije.
– Ono što bih želio da kažem o predstavi, generalno, je to da smo uzeli da radimo jedan djelić genocida koji se dogodio iz vizure dva brata koja su obrazovana, perspektivna i koja su nada ne samo jednog područja, nego i šireg regiona. Ugasiti tu nadu, to je nešto više i od genocida i od bilo čega što je dokazano u sudovima. Ta nada je ugašena – rekao je Malkočević, dodajući da je tema predstave univerzalna.
Dok razmišlja o ˝Srebrenoj krvi˝, Malkočević priznaje da mu se misli roje i da što brže želi izgovoriti mnogo toga, prije no što jednu misao zamijeni druga, tužnija i bolnija.
– Generalno, moj koncept i moja vizija ovog djelića genocida jeste da želim da pošaljemo jasnu poruku da je to poraz čovječanstva i civilizacije. Mislim da tu mi sami nismo mogli da uradimo nešto više u sprečavanju svega toga. Tako da je i poruka naše predstave upućena kao šamar svima onima koji su bili, koji su nas gledali, koji su nam nametali nešto i koji su određivali našu sudbinu – naglašava Malkočević.
Iako nije rađena prema sudbinama stvarnih osoba, predstava sadrži historijske trenutke kojima je tekst prilagođen. S obzirom na to da se svaki tekst u dramaturškom obliku treba uraditi u skladu sa pozorišnim zakonitostima, autori ˝Srebrene krvi˝ sarađivali su sa Kemalom Bašićem iz Sarajeva, opisujući ga kao ˝inteligentnog momka i bogatstvo bh. dramaturške scene˝.
– On je dosta unaprijedio i unio te dramaturške specifikacije koje su neophodne za jednu vrstu ovakvog teksta. Dakle, predstava sadrži brojne autentične snimke, nešto što je prepoznatljivo i što cijeli svijet već zna i već je vidio. Međutim, svaki taj autentični snimak i ton je u ovoj predstavi inkorporiran, ja sam to tako koncipirao, kao šamar – pojašnjava Malkočević, dodajući da će publika nesumnjivo biti emotivno uzdrmana viđenim.
Inače, predstava ˝Srebrena krv˝ nije prva tema vezana uz genocid kojom se Karić bavio i izvan novinarskih formi. Sa kolegom novinarom Admirom Delićem, koji je također i crtač stripova, a djeluje pod pseudonimom Jerome Stickman, prije dvije godine izdao je prvi bh. strip o genocidu ˝Prešli su˝. Strip je preveden na nekoliko jezika.
Izvor: Anadolija
