Šarolik kulturni sadržaj upotpunio je prvi ali zasigurno ne i posljednji Festival savremene žene u Tuzli. Samo otvaranje Festivala savremene žene dalo je naznaku da će ovo biti Festival za pamćenje.
Drugog dana Festivala savremene žene učesnice su imale priliku da posjete Galeriju portreta u Tuzli, izložba slika i priča o životu prve bosanskohercegovačkoj školovanoj umjetnici Adeli Behr. Žena koja je ostavila bitan i vidljiv trag u nastanku i razvoju moderne umjetnosti na ovim prostorima.
Međunarodna galerija portreta Tuzla u ovoj godini će kao spomenik kulture predložiti prvu bosanskohercegovačku školovanu umjetnicu, Adele Behr.
Galerija fotografija sa izložbe:
Istim tempom se nastavilo i trećeg dana Festivala u Kući plamena mira, gdje su učesnice Festivala savremene žene imale priliku da iz prve ruke razgovaraju jedan na jedan sa Sandrom Drinčić (Feng Shui ekspertom), pogledaju sjajnu izvedbu Indijske umjetnice Saumya Shukla, gdje nam je pokazala tradicionalni Indijski ples Khatak te joga i life style prakticionarke Ankite Sood.
Program je otvorila Alma Strahić Zonić ispred Kuće plamena mira, koja je i sama oduševljena da se jedan ovakav Festival desio upravo Tuzli. “Ponosna sam na Zlatka i Edinu jer su pokazali da Tuzla uz prave ljude može mnogo toga dobrog da proizvede”
Galerija fotografija:
Kulturni dio programa zadnjeg dana festivala upotpunila je i sama Direktorica Festivala savremene žene, Edina Selesković, koja je u Međunarodnom Ateljeu Ismeta Mujezinovića predstavila svoju izložbu fotografija sa putovanja projekta “Thinking freedom”.
“Think freedom – between today and tommorow” – instalacija je koja sa sobom nosi poruku koju svakim svojim djelićem, svakim ispisanim slovom i svakom skulpturom širi poruke mira, tolerancije, poruke slobode, zajedništva, ljubavi, ujedinjenja s ciljem spajanja mladih generacija sa nevjerovatnom snagom savremene umjetnosti. Instalacija je sastavljena od više hiljada stilizovanih ptica izrađenih pojedinačno od metala srebrne boje i postavljenih u impresivnoj formaciji jata.
Naša konceptualna umjetnica i ujedno Super Žena danas slovi za jednu od najpoznatijih savremenih umjetnica u BiH. Plijeni pažnju svjetske javnosti a nalazi se i na spisku 1.000 slikarki SAD-a koji je objavljen od Nacionalnog muzeja žena u umjetnosti iz Washingtona.
“Vizuelno stvaranje ne bavi se samo komunikacijom već i sposobnošću postavljanja naših ideja u tuđe umove te, izražavanja i razumijevanja koncepata daleko iznad onoga što možemo objasniti riječima. To je ono što je stvorilo moderan svijet i što ga okreće.” Ističe jedna od glavnih kreatorki Festivala savremena žena.
“This is freedom” je samo jedna od poruka koju su prisutni ostavili ispod Edininih fotografija. Divnu atmosferu je upotpunila i mlada kantautorica iz Zagreba Elma Burnić.
Galerija fotografija sa izložbe Direktorce Festivala savremene žene:
Istog dana nakon izložbe u Narodnom pozorištu prisutni su uživali u fantastičnom plesnom performansu o životu kraljice ratnice Indije, Rani Laxmibai iz Jhansija. Nadahnuće iza ove plesne drame predstavljaju duh i snažnu ulogu žene u Inidijinoj borbi za neovisnost i također prekrasno jedinstvo dvoje različitih indijskih klasičnih plesova Kathak i Bharatnatyam.
Glavne stanice života kraljice ratnice prikazane su plesnim pokretima i tekstualnim izvatkama iz poznate pjesme indijske pjesnikinje Subadrag Kumar Chauhan. To je rijetka prezentacija u kojoj se koristi oblik poezije koja se pripovjeda.
Galerija fotografija sa prestave “Kraljica ratnica Indije- Priča o Rani Laxmibai Jhansija” :
Bosanska “majstorica fotografije” Vanja lisac izložila je svoje fotografije u starom gradu Tuzle, gdje će u izlozima butika građani moći da vide njene radove narednih deset dana. Poruku koju šalje jeste to da se mladi ljudi ne trebaju bojati nepoznatog te da vjeruju u sebe i svoje mogućnosti. “Zaista sam presretna da Tuzla ima ovako divne ljude kao što su Edina i Zlatko, koji su pokazali pravu moć jedinstva i snage.”
Prije same dodjele priznanja našim Super ženama u Teatru kabare učesnice su imale priliku gledati monodramu “Kako postati žena kojoj se sve prašta”.
Autorski projekat mlade umjetnice Danke Žugić iz Bijeljine gdje je glavni fokus bio na satiričnu filipiku jedne savremene žene i situacije kroz koje ona prolazi.
Govorilo se tu o društvu, o ljudima i neljudima, o muškarcima i ženama, o novcu, o politici, o sistemu vrijednosti, o mladima, o starima, o savremenoj ženi i njenim uspjesima i neuspjesima.
Sunčica Kerošević
