Čovjekov organizam obično se dobro prilagođava ljetnim vrućinama, ali usljed vrućina, ponekad ipak mogu nastati teškoće u našem organizmu, i to vrlo neugodne i opasne po život. Mogu se javiti u svim dobnim grupama, ali su češća i opasnija kod starijih osoba, navodi mr. sc. Adem Zalihić, direktor Hitne pomoći Kantona Sarajevo.
Tri načina
– U prirodnim uvjetima tijelo regulira tjelesnu toplotu na tri načina: u prenošenju kontaktom, zračenjem i isparavanjem. Međutim, kad toplota okoline dostigne toplotu tijela između 36 i 37 stepeni, prva dva načina odavanja toplote zakazuju, pa se organizam od nje brani znojenjem, kao i odavanjem toplote preko dišnih puteva, plućima – pojašnjava dr. Zalihić.
Ako se uz povećanu toplotu okoline povećava i vlaga u zraku, znoj se neće isparavati i tako će zakazati jedini preostali mehanizam kojim se smanjuje toplota tijela. Najteže stanje koje može nastati je toplotni udar, koji je više od 10 puta češći kod starijih nego kod mlađih ljudi.
– Toplotna iscrpljenost najčešći je poremećaj, a nastaje nakon dugotrajne izloženosti visokoj temperaturi okoline. Uglavnom se javlja kod osoba koje se mnogo znoje, a zbog nedostatka soli, gubitka tečnosti ili kombinacije oba ova faktora. Javljaju se osjećaj žeđi, umor, slabost, mučnina, mogući su povraćanje, vrtoglavica, dezorijentacija, ubrzan rad srca, snižen krvni pritisak, brzo i površno disanje, mišićni grčevi, vlažna i hladna koža, blijede do pepeljasto sive boje, a unutrašnja temperatura tijela je normalna ili povišena – navodi dr. Zalihić.
U tom slučaju neophodno je spriječiti daljnju izloženost tijela utjecaju visoke temperature okoline. Osobu treba poleći, dati joj tečnosti i soli. Ako povraća, treba prekinuti s davanjem tečnosti na usta i nastaviti s infuzijom u zdravstvenoj ustanovi.
Opasna je i sunčanica, koja nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi, odnosno utjecaju sunčeve toplote.
Natečen mozak
– Koristeći krv kao rashladnu tečnost, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe kao što je mozak. Ukoliko nesmotreno izlažete glavu utjecaju sunca, temperatura u lobanji će se povećati, baš kao u ekspres loncu. Tijelo će pokušati rashladiti mozak na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica je da žilice u mozgu nabreknu i mozak jednostavno natekne. Simptomi sunčanice su najčešće suha koža, uz osjetno povišenu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, a vidljivo je crvenilo lica – ističe dr. Zalihić.
Ukoliko se osoba ogluši na ove alarme, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, a u teškim slučajevima je omamljena, raširenih zjenica, može se i onesvijestiti. Puls je ubrzan, a disanje plitko i brzo. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu i komom i smrću.
– Osobu za koju sumnjate da pati od sunčanice odmah smjestite u hladovinu, u poluležeći položaj i raskomotite je. U slučaju nesvjestice, polegnite je na bok. Unesrećenog treba rashladiti laganim polijevanjem vodom te stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu. S hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu. Sunčanicu možete izbjeći ukoliko koristite dobru zaštitu za glavu – savjetuje dr. Zalihić
Šta uzrokuje grčeve
Toplotni grčevi su, kaže dr. Zalihić, akutni poremećaj mišića. Javljaju se iznenada tokom ili neposredno nakon teškog fizičkog napora u uvjetima povišene temperature okoline. Jako znojenje uzrokuje gubitak vode i soli iz organizma, a nadoknadom samo vode ne nadoknađuje se i so. Snižen nivo soli u mišićima uzrokuje bolne grčeve i spazam.
Grčevi mogu biti i znak toplotne iscrpljenosti. Potrebno je spriječiti daljnju izloženost visokoj temperaturi okoline, nadoknaditi tečnost i so, ne masirati mišiće zahvaćene grčevima te izbjegavati bilo kakvu fizičku aktivnost najmanje 12 sati.
Izvor: Dnevni avaz
