Kada ponovo krenu hladniji dani, virusi će početi brže da se šire po javnom prijevozu i kolektivima. Zato treba na vrijeme da saznate na koje sve načine možemo da se odbranimo od respiratornih infekcija.
Epidemiolog i imunolog dr Predrag Kon kaže da je prvi talas respiratornih infekcija, koji je najviše je pogodio djecu školskog uzrasta, završen.
“Sredinom oktobra polako prestaje taj prvi talas. Stvoren je kolektivni imunitet, pogotovu u školama, i sada imamo u opadanju broj obolelih. Ovako će biti sve dok se ponovo ne pojave, na primer, adeno virusi i tada kreće drugi talas respiratornih infekcija. Tek kasnije dolazi i grip”, kaže dr Kon.
Međutim, sada je pravo vrijeme da se primi vakcina protiv gripa, kako bi se stvorio imunitet, dok ne krene sezona gripa. Ovu vakcinu, prema preporukama epidemiologa, poželjno je da prime hronični bolesnici, zaposleni u zdravstvu i oni koji njeguju pacijente u staračkim domovima, stariji od 65 godina, policajci, vatrogasci, zaposleni u javnim službama, kao i trudnice čiji će trimestar biti u periodu kada se javlja virus gripa.
Više od 200 virusa može da izazove prehladu. Bakterije i virusi pronalaze put do tijela i napadaju ga na različite načine. Kako objašnjavaju epidemiolozi, pljuvačka zaražene osobe puna je virusa.
Evo na koji način treba da se zaštitimo, i kako da se poradi na imunitetu da bismo što bolje pregurali sezona virusa i gripa:
Naredne dane treba iskoristiti u što dužim šetnjama u prirodi, jer se na taj način jača imunitet. Boravak u prirodi oslobađa od stresa, smanjuje krvni pritisak i usporava rad srca, uravnotežuje hormone. Drveće i biljke u vazduh ispuštaju fintoncide, materije koji su zaslužne za uništavanje gljivica, bakterija i plesni.
Potrebno je što češće provjetravati prostorije u kojima se sjedi, jer se u zatvorenim prostorijama infekcija brzo širi. Naime, virusi se prenose kapljičnim putem. Zato je potrebno redovno prati ruke, jer to znatno smanjuje šansu da se unesu štetni bacili u tijelo.
Prehlade i grip najlakše se šire dodirom. Treba držiti ruke što dalje od očiju, nosa i usta. Umjerena fizička aktivnost svakodnevno, takođe poboljšava imunitet.
Unos svježeg voća i povrća podiže imunitet i zato, s obzirom da ga još uvijek ima u svežem stanju, treba iskoristiti što je više moguće. Tu je i zimnica, koju ne treba izbegavati. Vitamin A, koji se nalazi u slatkom krompiru, šargarepi, pomaže bijelim krvnim zrncima da se bore protiv infekcija. Limun, pomorandže, grejpfrut, kao i paprike i brokoli sadrže vitamin C, koji poboljšava apsorpciju željeza iz biljnih namirnica i pomaže imunom sistemu da se zaštiti od bolesti.
Vitamin E, koji se nalazi u orasima, sjemenkama, repi i zelju, dokazano je odličan za borbu protiv infekcija gornjih disajnih organa. Takođe, treba konzumirati i med, koji povećava prirodnu otpornost organizma od bolesti jačajući imunološki sastav.
Hrana bogata proteinima
Dovoljan unos proteina najjednostavniji je način za poboljšanje imuniteta. Osobe koje ne jedu meso, poput vegeterijanaca ili onih koji su na dijeti koja ga isključuje, imaju slabiji imunitet i moraju da ga nadomjeste ribom.
Šta uraditi kada dođe do prehlade
Tada treba da se bude na distanci od drugih da bi oni bili zaštićeni. Izbjegavati gužve i masovna okupljanja, dugotrajno zadržavanje na javnim mjestima, visečasovno čekanje u redovima, čekaonicama. Prilikom kašljanja ili kijanja treba pokriti nos i usta marmicom. Poželjno je korišćenje papirnih maramica, koje se posle samo jedne upotrebe bacaju.
