Iz današnje perspektive, odnosno registrovanih 1.616.831 korisnika današnjeg BH Telecoma, uspjeh iz ‘96 godine izgleda simboličan. U narednih 10 godina broj korisnika povećao se za 1000 puta.
Uprkos agresiji u polju telekomunikacija nismo zaostajali za drugima
Mobilne komunikacije predstavljaju tehnički sistem koji se najbrže razvijao, kako u svijetu, tako i kod nas i tako postao najuspješniji sistem koji je ljudska civilizacija ikada stvorila. Odlukom tadašnjeg menadžmenta, razvoju, izgradnji puštanjem prvog GSM sistema u BiH pristupilo se gotovo u isto vrijeme kao i u zemljama okruženja.
Na 6. sjednici Upravnog odbora JP PTT saobraćaja BiH, održanoj 8. jula 1996. godine, donesena je Odluka o izgradnji GSM-a u Bosni i Hercegovini i istaknuto da to predstavlja uključenje Bosne i Hercegovine u evropske telekomunikacione sisteme. Godine 1995. urađena je tenderska dokumentacija za uvođenje GSM sistema na teritoriji Bosne i Hercegovine koja je proslijeđena početkom 1996. godine potencijalnim isporučiocima GSM opreme: Motoroli, Ericssonu, Siemensu i Alcatelu. Najbolji ponuđač na tenderu bio je Ericsson.
Projektom uvođenja GSM sistema predviđena je realizacija u dvije faze: prva faza je obuhvatala pokrivanje prostora Sarajeva, Mostara, Zenice i Tuzle, a druga pokrivanje prostora Bihaća i Goražda.
Projekat je koštao 15.240.000 tadašnjih njemačkih maraka.
SIM kartica danas košta svega 5 KM
Sistem digitalne mobilne telefonije GSMBiH pušten je u eksperimentalnu fazu rada 12. septembra 1996. godine, a nakon odluke o cijenama saobraćaja i nabavke prvih 1.000 aparata, GSM se pušta u komercijalnu upotrebu 10. oktobra 1996. godine.
Kada su u pitanju cijene, mobilni uređaji bili su izuzetno skupi, a cijene usluga pretplate i razgovora bile su nekoliko puta više od cijena u fiksnoj mreži. Cijena priključka, odnosno broja u mobilnoj mreži iznosila je 1.000 KM bez poreza. Zbog toga su pioniri u korištenju mobilnih usluga bili prvenstveno poslovni korisnici, koji su u mobilnosti prepoznali mogućnost unaprijeđenja vlastitog biznisa.
BH Telecom je svoju ponudu usluga cjenovno konstantno prilagođavao potrebama i mogućnostima korisnika, tako da je poticao dalje širenje korisničke baze. Ovo najbolje dokazuje uvođenje prepaid modela plaćanja, poznate Ultre, 2000. godine, koji je odmah doživio ogroman uspjeh kod korisnika, i danas je to najpopularniji model.
Moderne tehnologije neminovno su utjecale na prihod operatera u Bosni i Hercegovini, regionu i u svijetu. One su uzrokovale pad saobraćaja, manje SMS i govornih poruka. Zbog toga se operateri danas više usmjeravaju na korištenje takozvanog data saobraćaja. S druge strane, vrši se stalni redizajn ponude usluga. U konačnici, korisnicima se nude različiti paketi usluga koji kompenzuju pad tradicionalnih usluga, a što dovodi do povećanja broja korisnika i zadržavanja nivoa prihoda.
Dinamika razvoja telekomunikacijske industrije nameće operaterima potrebu za daljnjim investiranjem u inovativna i kolaborativna rješenja sa ciljem kreiranja novih usluga i vrijednosti za tržište. U narednom razdoblju se predviđa da će se veći dio telekomunikacijskog prometa odvijati posredstvom širokopojasnih usluga, Interneta i na njemu utemeljenih aplikacija, kao i na pametnim mobilnim uređajima, a što operaterima otvara mogućnost za razvoj novih poslovnih modela i usluga.
