Lifestyle

Društveni mediji i narcizam: Ovisnost o Selfie fotografijama postaje veliki problem?










Svi imamo onog prijatelja kojeg pratimo na društvenim medijima i koji stalno objavljuju selfije.

Obično postoje različite poze na fotografiji, uključujući diskretni selfie sa “duck faceom”, smiješno lice koje pokušava biti simpatično, itd. Kada pogledate na Instagramu hashtag “selfie” pronaći ćete preko 410 miliona fotografija, koje u to ne uključuje fotografije sa privatnih profila.

Šta je to  selfie?

Izraz selfie toliko je uronio u našu kulturu, malo fali samo da da ta riječ bude još upisana i u riječnik. Selfie se opisuje kao kad pojedinac drži kameru ili telefon na duljini ruke i slika svoje lice. Selfiji su poznati širom svijeta, i ne postoji osoba koja ih ne radi, pa čak i čuveni predsjednici država obožavaju se privatno pozabaviti sa slikavanjem. Još pogotovo sada, kada se skoro svakodnevno može snimiti nova filter aplikacija ili ažurirati stara sa veliki brojem mogućnosti efekata kako bi uredili sliku po svojoj želji da bude što ljepša. Popularne medijske stranice poput Instagrama, Twittera, Facebooka i Snapchata spadaju su u najčešća mjesta na kojima ljudi prenose svoje slike.

Koja je namjera tih fotografija?

Ljudi većinom žele podijeliti svoja iskustva s prijateljima i obitelji. S druge strane, ljudi koji objavljuju pretjeranu količinu selfija mogu se gledati kao narcisoidni i traže pažnju. Na primjer, česte su pojave kada prekinete ljubavnu vezu, pa objavljujete more fotografija samo kako bi napravili bivšeg partnera ljubomornim pa da mu na taj način privučete pažnju, ili da zamijenite nove fotografije starim koje ste upravo obrisali sa svog profila gdje se nalazi bivši partner. Kad se veza završi, skloni smo osjećati se ranjivima i potreban nam je neki oblik utjehe. Zanimljivo je primijetiti u kojim se okolnostima ljudi tada više fokusiraju na društvene medije. Internet je postao mjesto koje ljudi mogu postati “slavne osobe” društvenih medija.

Šta je problem sa selfiejima?

Selfiji nikada nisu bili problem sve dok nisu počeli dobivati ​​na popularnosti, ali sad kad su društveni mediji dio našeg svakodnevnog života, sve je više zapaženijih slučajeva opsjednutosti sa selfijima. Kad to postaje problem? To postaje veliki problem kada se korisnici društvenih medija počnu podvrgnavati raznim estetski zahvatimakao što je hirurgija lica, kako bi što bolje izgledali na društvenim medijima i imali što veći broj pratitelja.

Priča o 19-godišnjem Dannyju Bowmanu, model, je jedan je od primjera koji je postao opsjednut selfijima i uspio se dovesti do nezdrave razine. Kada je imao 15 godina, Bowman je postao opsjednut svojim izgledom nakon što su ljudi kritički komentirali njegov izgled na Facebooku. Krenuo je na dijetu, preskakao je nastavu kako bi mogao selfirati bez prekida, a potom potpuno napustio školu. U svojoj opsjednutosti nije napustio svoj dom šest mjeseci u kojem je proveo 10 sati dnevno fotografirajući i do 200 selfija. Nakon što nije uspio napraviti “savršen selfie”, postao je toliko depresivan da je pokušao samoubojstvo. Srećom, Bowmanova majka pronašla ga je baš na vrijeme da ga odvede u bolnicu.

Problem je kada se selfiji pretvore u spektar narcizma ili vrlo niskog samopoštovanja. Kada ljudsko samopoštovanjepočne zavisiti od drugi ljudi, koji lažno hraniti tuđi ego.

Ljudi koji imaju nisko samopoštovanje obično imaju vrlo pesimistički pogled na svijet i često su prilično samokritični, povučeni u društvenom položaju i preplavljeni su osjećajima inferiornosti. Osoba s niskim samopoštovanjem može posvetiti značaj svom izgledu, misleći da će im uzimanje i objavljivanje selfija dugoročno pomoći da se bolje osjećaju, umjesto da se fokusiraju na važnije načine promjene negativnog samopouzdanja, poput samoprihvaćanja, samoosjećanje i samopoštovanje.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button