O tome šta nudi ovaj program zapošljavanja, kako mogu, mladi visokoobrazovani kadrovi do prvog zaposlenja, koje su obaveze poslodavaca, kako do prekvalifikacije govori direktor Zavoda za zapošljavanje TK Senad Muhamedbegović. O tome kakve garancije oni nude poslodavcima koji zaposle mlade, a ne uđu u njihov Program – odgovora nema!
Razgovarao: Vedran Mitrić
Gospodine Muhamedbegović, možete li za početak predstaviti Program zapošljavanja i samozapošljavanja i zbog čega je on značajan?
Poznato vam je da je Vlada FBiH donijela još u decembru 2015. godine Program zapošljavanja i samozapošljavanja, vrijednog 50 miliona KM. Odlukom Vlade FBiH, Tuzlanskom kantonu je pripalo nekih 14 miliona KM. Taj projekat je veoma značajan, pogotovo gledajući na evidenciji broj nezaposlenih. U ovom programu učestvuju poslodavci iz realnog sektora i u njemu ne mogu učestvovati oni koji se bave trgovinom, ugostiteljstvom i igrama na sreću. Kroz našu analizu došli smo do spoznaje da bi mi u vrijednosti ovih sredstava mogli zaposliti negdje oko 2.240 mladih, školovanih osoba koji se nalaze na našoj evidenciji.
Koliko mlade i visokoobrazovane osobe podliježu potrebama kompanijama iz realnog sektora?
Sa 24. februarom, podatak za TK jeste da je negdje oko 5.450.000 već utrošeno iz ovih sredstava i mi smo gledajući taj podatak zadovoljni. Naše poslodavce smo već alarmirali, te smo im na posljednjem sastanku još neke usluge pružili. Izlazimo im maksimalno u susret, te ako nisu u stanju da apliciraju, mogu se slobodno obratiti nama, našim opštinskim biroima i ovoj Službi jer mi njima stojimo na raspolaganju.
Postoji li studija koja povezuje zapošljavanje mladih sa potrebama kompanija iz realnog sektora?
Na evidenciji Službe za zapošljavanje TK, sa februarom nalazi se 95.859 evidentiranih nezaposlenih osoba. Što se tiče te kvalifikacione strukture, nismo zadovoljni što se tiče tog dijela, jer ona ne odgovara potrebama tržišta rada, pogotovo potrebama realnog sektora jer kao što vidite tehnologija iz dana u dan sve više napreduje. U tom pogledu mi preduzimamo neke određene korake, te moramo napraviti neku užu saradnju sa našim Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta, sa Vladom TK gdje moramo izdefinisati koji su to profili, odnosno koje su to struke koje su stvarno potrebne tržištu rada i ovom vremenu. Imamo namjeru da u narednom vremenu napravimo projekte koji će ići na prekvalifikaciju, odnosno, dokvalifikaciju ovih naših postojećih nezaposlenih lica koji se nalaze na evidenciji, kako bi koliko toliko uskladili sa našim tržištem rada.
Jeste li komunicirali sa Vladom ili Univerzitetom, hoće li doći do usaglašavanja oko stvaranja kadrova za potrebe tržišta rada?
Vjerujte da imamo kadrova na evidenciji koji, ubijeđeni smo, neće narednih 10 godina biti potrebni. Zašto da mi sami sebi pravimo probleme, kada možemo drugačije da se preorjentišemo i normalno u ovoj situaciji koje zahtijeva tržište rada da ne možemo ponuditi radnu snagu koja nije adekvatna za ono što poslodavac traži. Iz tih pogleda kada gledamo, mi moramo još veću saradnju napraviti sa Univerzitetom, a pogotovo sa Vladom TK koja i ima namjeru to da uradi.
Kada smo kod prekvalifikacije, koliko se firmi prijavilo na taj Program?
U projektu koji se tiče prekvalifikacije, ne mogu se javiti poslodavci koji nemaju licencu, odnosno nisu sposobni da izvrše prekvalifikaciju nezaposlenih lica. Na TK nemamo dosta takvih poslodavaca, ali u narednom periodu, nadam se da ćemo napraviti te okvirne sporazume gdje ćemo krenuti sa našim poslodavcima koji mogu da vrše prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije.
Postoij li neka studija koja govori koliko firmi zadovoljava kriterije Programa?
Sam podatak od pet miliona i četiri stotine hiljada KM, zaključno sa 24. februarom govori da su ljudi shvatili, odnosno da su poslodavci shvatili da je to dobar program. Ide i građevinska sezona, idu poslovi koji se očekuju u narednom periodu od tih poslodavaca i vjerujte da smo zadovoljni privatnim sektorom. Međutim, moram reći i to da ne znači ako se poslodavac javi na aplikaciju da će on automatski proći. Ukoliko ti poslodavci nisu izmirili obaveze prema državi, nalaze se u registru rada na crno, kazni itd., ti poslodavci neće moći učestvovati.
Koji su naredni koraci poslodavca nakon što aplicira na Program?
Kada aplicira, već naredni dan poslodavac može da izvrši prijavu tog radnika kojeg želi da učestvuje na ovom programu i kasnije nastaju one obaveze, ugovori se zaključuju.
Jedan od uslova za prijavu na konkurs je i davanje bankovne garancije poslodavca. Dajete li vi kakvu garanciju da će poslodavac na vrijeme dobiti sredstva iz Programa?
Poznato vam je da je Vlada FBiH predvidjela u budžetu za 2016. godinu iznos od 50 miliona KM. Ta sredstva predviđena su finansijskim planom i ta sredstva će ići kako se bude pravdalo, odnosno refundirala na račune poslodavaca. Poslodavci su dužni da dokažu da su izvršili isplatu neto plate i obaveze koje sljeduju za tog radnika i ta pravdanja dostavljaju nama. Ono što je bitno napomenuti jesu i predviđene kazne ukoliko poslodavac ne bude poštovao taj sporazum, odnosno ugovor. Kazne se kreću od tri do deset hiljada KM. U obavezi je poslodavca da on nakon godinu dana našeg sufinansiranja, da radnika zadrži još godinu dana u radnom odnosu.“
Postoji li u najavi strategija zapošljavanja?
Već smo u odmaknutoj fazi. Imamo već nekih 6000 mladih, visokoobrazovanih kadrova na našoj evidenciji. Od tih 6000, 80% mladih je već izvršilo svoje pripravničke koji su im u obavezi. Zajedno sa Federalnim zavodom već u izradi Strategije zapošljavanja mladih, a normalno i Vlada TK će se uključiti u taj projekat. Nadamo se da ćemo sa projektom zapošljavanja mladih učestvovati u najavljenom programu Svjetske banke.
