Predstavnički dom Parlamenta BiH jučer je na hitnoj sjednici, a na prijedlog Predsjedništva BiH razmatrao i usvojio izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH. Zakon danas nije prošao Dom naroda BiH po hitnom postupku.
Prijedlog Predsjedništva BiH bio je da se diferencira koeficijent obračuna plata na način da osnovica od 600 KM vrijedi za državne službenike i zvaničnike zaključno sa koeficijentom 8,00, dok bi osnovica od 535 KM i dalje vrijedila za imenovane i izabrane zvaničnike iznad tog koeficijenta.
Takav prijedlog bio bi na snazi sve dok Vijeće ministara ne donese sistemsko rješenje kojim se konačno razdvajaju plate državnih službenika i izabranih i imenovanih zvaničnika, a zastupnici u Predstavničkom domu su predlagali donošenje dva zakona kojima bi se ta oblast uredila jer svako povećanje plata državnim službenicima automatski značajno povećava plate funkcionerima.
Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija obrazložio je Zakon o budžetu institucija BiH prije razmatranja prijedloga Predsjedništva BiH da ne povećava plata političarima, ističući da osnovica obračuna plata za sve po zakonu mora biti jedinstvena jer nju utvrđuje Vijeće ministara.
Na početku sjednice delegati Dženan Đonlagić (DF), Šefik Džaferović (SDA) i Zlatko Miletić (ZNG) su tražili da se redosljed tačaka dnevnog reda razmatra na način na koji je to radio i Predstavnički dom BiH po kojem se prvo razmatrala tačka izmjena Zakona o platama, a nakon toga budžet institucija za 2023. godinu.
Miletić je istakao da je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović tražila zaključkom da Ministarstvo finansija BiH donese propis najkasnije tri mjeseca od usvajanja prijedloga izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.
“Nema važnijeg dokumenta u ovoj državi od budžeta. U osnovi mi smo u zadnjih par godina se trudili da pokušamo na nivou BiH na vrijeme imati budžet, Ovaj put smo se nekako dogovorili i učinili smo izuzetan napor da budžet dobije dimenzije koje je dobio. Trebalo je truda da dobijemo povišicu u budžetu. Na bilo koji način vezati budžet na zakone koji utječe na njega, trebalo bi hiljadu zakona promijeniti. S te strane vezati nekome ruke, ako vama nije stalo da prođe budžet, zašto bi drugome bilo stalo? Ovo je treći zakon koji dolazi do nas, a koji se tiče plata. Uz sve drugo što članovi Predsjedništva imaju ovlasti, sad smo došli u situaciju da se predlažu i zakoni. Bilo bi korektno da smo svi pročitali obavijest od Vijeća ministara gdje se na zadnjoj sjednici stavlja u obavezu resornom ministru usklađivanja zakona o plaćama na način da oni odslikavaju stvarno stanje. Ja bih vas zamolio da zakoni koji dođu ovdje budu po redovnoj proceduri, što znači da dođu od Vijeća ministara,” kazao je drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović (HDZ).
Kazao je i da je prijedlog Predsjedništva BiH u vezi izmjena platnih koeficijenata “populistički potez.”
Na takve tvrdnje odgovorio je Džaferović.
“Koristite uopćene formulacije stajući iza nekih genralnih politika. Treba odgvoriti konkretno na pitanje, da li mi treeba da primamo platu po osnovici od 600 KM ili kao do sada 535 KM. Ako se slažemo oko toga, niakakv problem nije da ovo izglasamo kao prvu tačku dnevnog reda. Mi ćemo se prema budžetu odnositi veoma kritički i tražiti da on bude bolji. Zakon o plaćama ja ću podržati, tu nema nikakve dileme. Što se tiče budžeta, detaljno sam se bavio tim pitnajima i elementano je pravilo da morate imati zakone na osnovu kojih ćete formirati budžet. Ako to želite mijenjati, postoji i rebalans budžeta,” kazao je.
Delegat Dženan Đonlagić je kazao kako je budžet fiskalni instrument i odgovornost vlasti.
“Ako postoji ijedan dokument koji je instrument vlasti, to je odgovornost tih stranaka i te vlasti. Budžet nije pitanje naroda. On je odraz politika vlasti i to je suština. Ranije je budžet kasnio. Pa vidite gospodine Čović, Vaš čovjek je sjedio u prošlom sazivu Vijeća ministara kao ministar finansija i on snosi odgovornost za sastavljanje i predlaganje budžeta. Kada govorimo o izmjeni Zakona o platama, to nije igra sa koeficijentima jer se oni ne mijenjaju. Sadržaj zakona nema veze sa koeficijentima. Pitanje je obračuna visine osnovice,” podsjetio je delegat DF-a.
Miletić je istakao kako je plata zvaničnika zaštićena Ustavom i zakonima te da se ne može mijenjati tokom trajanja mandata i da je “morbidno” povećavati plate zvaničnima pod krinkom povećanja plata državnih službenika.
Delegatkinja HDZ-a Marina Pendeš tražila je da se izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH vrate u redovnu proceduru kako bi se moglo dati dovoljno vremena Vijeću ministara BiH da pripremi sistemsko rješenje, na što je odgovorio Džaferović.
“Lijepo je u nekom budućem vremenu objedinjavati procedure i to svakako treba da uradimo. Ako danas ne postupimo kako je predloženo i ako ne usvojimo zakon onda to znači da dok se ne dogovore politike, da će zastupnici u Parlamentu, ministri, članovi Predsjedništva i svi koji imaju koeficijent iznad 8 zajedno sa radnicima kojima treba povećati plate također primiti povećanje plate. U tome je kompeltan vic ove situacije. Hajmo biti ljudi i reći da nećemo da primimo razliku dok ne uredimo tu politiku,” bio je poziv Džaferovića.
On je delegatima u Domu naroda BiH praktično objasnio da će osnovne plate zastupnika u Parlamentu BiH sada biti iznad 5.000 KM.
“Onaj ko se poigra sa koeficijentima je napravio jednu potpuno nemoguću stvar. Morate znati da u BiH na različitim nivoima vlasti imate birane zvaničnike sa više od 10.000 KM primanja. Danas dopustiti da dužnosnik koji ima koeficijent 8 ima višu platu od onoga ko mu je naređen je naivno. Mi jesmo za to da se zamrnu primanja svim dužnosnicima, ali svim. Neko je ovo nepromišljeno radio. Odakle nekome pravo da kaže da će to biti koeficijent 8. Naši dužnosnici su na to i jučer upućivali i na Zastupničkom domu,” kazao je Čović.
Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH nije usvojen jer nije postojala ni opća ni entitetska većina.
