Situacija nije ohrabrujuća, jer ide zimski period, a još nije određeno kuda sa migrantima koji borave u kampu na Vučjaku kod Bihaća, ali i na području Velike Kladuše, Bihaća, Cazina i Bužima, upozorava Nermin Kljaić, ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (USK), dijela BiH u koji i dalje svakodnevno stiže po stotinu izbjeglica i migranata.
Naime, od sastanka delegacije BiH, u kojoj su bili i predstavnici ovog kantona, sa članovima Evropske komisije u Briselu prošlo je više od dva mjeseca, a u ovom kantonu po pitanju rješavanja problema sa velikim brojem migranata i izbjeglica nije učinjeno ništa, kažu vlasti.
Stoga od dolaska predstavnika Evropske komisije, predviđenog za kraj septembra, očekuju konačno konkretnije pomake u rješavanju migrantske krize, sa kojom je ovaj dio BiH suočen već dvije godine.
NALAZE ‘RUPE’ I ODLAZE U EU
“Zadnji podaci govore da u registriranim kampovima (Sedra, Borići, BIRA, Miral) imamo oko 3.000 registriranih izbjeglica i migranata. Na Vučjaku taj broj varira i kreće se od 500-700, a prema našim procjenama još uvijek veliki broj boravi i van ovih registriranih objekata, tako da trenutno na Kantonu imamo između 4.000 i 5.000 izbjeglica i migranata”, kaže portparol policije USK, Ale Šiljededić.
On navodi da u taj kanton, što željezničkim što drumskim saobraćajem, dnevno dođe minimum 100 novih migranata.
“Ako to gledamo u brojkama po danima i mjesecima onda bi broj migranata u USK broj trebao biti puno veći. No, ovo znači da oni da uspiju naći način da i ovu ‘barijeru’ prođu i nastave svoj put ka EU”, zaključuje Šiljededić.
I bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić nada se da će prije zime biti konačno biti određena lokacija Prihvatnog migracionog centra za USK. Trenutno, grad nema nikakve podrške za ljetos ad hoc formirani Privremeni prihvatni kamp Vučjak, jer je isti, kako kažu lokalne vlasti, sa aspekta Evropske komisije, neprihvatljiv kao mjesto za boravak izbjeglica i migranata.
Fazlić ističe da je svjestan svih manjkavosti kada su u pitanju uvjeti boravka u ovom kampu, ali da je to jedino što Grad može vlastitim snagama objezbijediti.
“Čitavo ljeto migranti pristižu i taj se broj povećava iz dana u dan i u gradu je sve vidljiviji taj broj. Šta će biti dalje, ja ne znam. Meni je u svemu tome primaran interes grada i građana Bihaća. Na Vučjaku je samo Grad, samo gradska preduzeća. I mi smo na izmaku snaga. Crveni krst Grada, uz pomoć nekih svojih donatora, osigurava hranu i zdravstvenu zaštitu”, navodi Fazlić.
“Mi se”, upozorava gradonačelnik Bihaća, “ne možemo sami s tim nositi”.
“Grad nema potencijala da sad gore nešto gradi i pravi. Iako je jedan od zaključaka u Briselu bio da se USK, odnosno Grad Bihać, rastereti, to se još uvijek nije desilo. Očekujem da Ministarstvo sigurnosti, Vijeće ministara, da Evropska komisija kao najveći donator i Međunarodna organizacija za migracije (IOM), kao implementator, pronađu neko rješenje”, kaže Falić.
NEHUMANA SITUACIJA NA VUČJAKU
Iako je sigurnosna situacija u Bihaću i USK za sada pod kontrolom, građani pomalo strahuju da bi se mogla ponoviti dešavanja od prošle zime, kada su se dešavale provale u kuće i stanove. O ovom, ali i sveukupnim dešavanjima kada je u pitanju migrantska kriza, govorilo se i na javnoj raspravi koju je Vijeće građana USK održalo u Bihaću.
“Dolaze nam teška vremena. Dolazi zima i bojim se da ćemo imati, odnosno već imamo probleme. Nama treba red u USK za svakoga, pa tako i za ove koji dolaze”, kaže Senad Bajrić, ispred Vijeća građana USK.
Nezadovoljni reakcijom nadležnih državnih organa od početka migrantske krize do danas, građani su mišljenja i da su uslovi u kampu Vučjak nehumani i da se pod hitno mora pronaći adekvatna lokacija za izmještanje izbjeglica i migranata iz ovog kampa.
“Situacija na Vučjaku nije humana, nije dobra prema ljudima bez obzira ko su i šta su”, kaže Bišćanka Milka Malkić.
NAJVIŠE INCIDENATA ZIMI
Portparol policije USK Ale Šiljededić mišljenja je da je problem u tome što nema strukturnih kampova u kojima je reguliran način života, odnosno kućni red tih kampova i što nema stvarne odgovornost niti jedne državne institucije nad tim kampovima.
“Najveći broj incidenata i krivičnih djela počinjenih od strane migranata desio se tokom zimskih mjeseci prošle godine, što na neki način govori da bi mogli imati sličnu situaciju i ove godine. Tokom ljeta taj broj je daleko manji. Ima incidenata ali najveći broj smo zabilježili u novembru, decembru prošle, odnosno januaru i februaru ove godine, kada nisu mogli nastaviti svoj put nego su na neki način bili blokirani ovdje u USK. Najveći broj tih krivičnih djela se desio tokom njihovih međusobnih sukoba, ali jednim dijelom je šteta nanesena i građanima USK kada je u pitanju imovina”, kaže Šiljdedić.
“Ukoliko ne bude riješen adekvatan smještaj za sve izbjeglice i migrante koji se nalaze na području Kantona” upozorava Šiljdedić, “može se očekivati, a policija se i pripremna, za malo veći broj incidenata”.
Dok se čeka dolazak predstavnika Evropske komisije, stav Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzor nadmigrantskom krizom USK po pitanju lokacije ostao je isti. Medeno polje kod Bosanskog Petrovca jedino je mjesto koje mogu ponuditi.
“Mi ostajemo i ponudit ćemo tu lokaciju, jer nemamo lokacije u državnom vlasništvu. Nama je bitna podrška Evropske komisije da nas prati u ovom humanitarnom dijelu. Što se tiče stava Ministarstva sigurnosti mi ne gledamo na njihov stav iz razloga što smo i do sada rješavali pitanje migracija bez neke njihove adekvatne pomoći. Podsjetiću, BIRA i Miral su u privatnom vlasništvu. Ako je stav Evropske komisije da Medeno Polje iz tog razloga nije prihvatljivo, samo se nadam da neće biti licemjernog nastupa u smislu da BIRA i Miral mogu biti, a da Medeno polje po tom kriteriju ne može biti prihvatljiva lokacija”, kaže ministar Nermin Kljaić, koji je i član Operativne grupe za koordiniranje aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom USK.
Izvor: RSE / Dženita Duraković
