Danas se u Sjedinjenim Američkim Državama održavaju historijski predsjednički izbori na kojima će se suočiti kandidati Demokratske i Republikanske stranke, Hilari Klinton (Hillary Clinton) i Donald Tramp (Donald Trump).
Birači danas odlučuju ko će postati 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Samo nekoliko sati prije otvaranja biračkih mjesta, predizborna istraživanja pokazuju da bi ishod utrke mogao biti do kraja neizvjestan.
Anketa koju su juče proveli “Blumberg” i institut za istraživanje javnog mnjenja “Selzer&Co” pokazuje da je Klinton u vodstvu za tri procenta u odnosu na Trampa.
Za Klinton bi glasalo 44 posto ispitanika, dok ih je Trampu naklonjeno 41 posto.
Izbor – prva žena predsjednik ili zvijezda realiti programa
S jedne strane je Hilari Klinton, pravnica i političarka sa karijerom dužom od četiri decenije, tokom koje je bila senator savezne države Njujork u dva mandata, a potom i državni sekretar SAD-a. Ukoliko na današnjim izborima pobijedi, Hilari Klinton postaće prva žena na najvišoj poziciji izvršne vlasti u istoriji te zemlje.
Na putu prema predsjedničkoj nominaciji nije imala lagan posao – u redovima svoje stranke morala je pobijediti Bernija Sandersa, dugogodišnjeg senatora iz savezne države Vermont, socijalistu i borca za društvenu jednakost, čiji je nenadani politički uspjeh pokazao da dio demokratskog glasačkog tijela želi korjenite promjene.
S druge strane je Donald Tramp, građevinski preduzetnik, multimilijarder i zvijezda realiti programa, čovjek bez ikakvog političkog iskustva, kojem bi, ako birači tako odluče, prva politička funkcija mogla biti predsjednička.
Mediji su na početku njegovu kampanju gledali s podsmijehom, međutim, uskoro je Tramp pomeo sve svoje suparnike, otkrivši tako duboke podjele i unutar Republikanske stranke.
Prljava kampanja
Predsjednički kandidati dvije najveće partije u izborni dan ulaze nakon vrlo žučne kampanje koju su obilježile brojne kontroverze.
Tramp je neprimjerenim izjavama vrijeđao žene, latinoamerikance, muslimane, izbjeglice. Optuživali su ga za neplaćanje poreza i veze sa Rusijom.
Za Klinton je veliki problem predstavljala elektronska prepiska koju je, dok je bila na poziciji državnog sekretara SAD-a, obavljala sa privatne e-mail adrese. Proteklih dana direktor FBI-a Džejms Komi (James Comey) uzburkao je javnost najavljujući moguće ponovno pokretanje istrage o ovom slučaju, ali je dan uoči izbora objavljeno da u postupanju Klinton ipak nije nisu pronađeni elementi krivičnog djela.
Američki izborni sistem je specifičan. Birači u 50 saveznih država i distriktu Vašington direktno biraju 538 elektora, članova izbornog kolegija, koji svojim glasovima određuju ko će biti predsjednik.
Savezne države su u izbornom kolegijumu zastupljene srazmjerno broju stanovnika.
Najmnogoljudnije države, poput Kalifornije, Teksasa, Floride i Njujorka, imaju najveću težinu, jer onaj ko u njima osvoji veći broj glasova elektora ima veće šanse da dobije izbore. Za pobjedu je potrebno 270 elektorskih glasova.
U većini saveznih država kandidat koji osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektore. Izuzeci su Nebraska i Mejn koji elektore dijele srazmjerno broju osvojenih glasova.
Među ostalim kandidatima, libertarijanski kandidat Geri Džonson ( Gary Johnson) ima podršku četiri posto ispitanika, dok bi za kandidatkinju Zelene stranke Džil Stajn (Jill Stein) glasalo tek dva posto birača.
Amerikanci danas biraju i novi saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata, a dvanaest saveznih država izabraće i nove guvernere.
