Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti, građani Tuzle te predstavnici kantonalne vlasti i nekoliko udruženja na Slanoj banji u ovom gradu obilježili su jedan od najvažnijih datuma Bosne i Hercegovine, Dan državnosti.
Dan državnosti se obilježava kao dan kada je Bosna i Hercegovina, 25. novembra 1943. godine, na prvom zasijedanju ZAVNOBiH-a obnovila svoju državnost.
Odavanjem poštovanja i polaganje vijenaca na spomen-obilježjima okupljeni građani prisjetili su se partizana koji su život dali za odbranu domovine, zatim Zlatnih ljiljana i poginulih branitelja Tuzle u periodu od 1992. do 1995. godine, kao i tuzlanske mladosti ubijene 25. maja 1995. na Kapiji.
“Vidimo da nismo pobijedili fašizam, ali ta borba je danas drugačija u odnosu na onu 1943. godine. Ona je tada bila znatno jednostavnija jer ste imali uniformisane kokarde, uniformisane kukaste križeve i znali ste ko je protiv vas. Sada je to znatno drugačije, jer je uvijeno u lijepa odijela, lijepu garderobu i jedan potpuno drugi oblik. Ali, nećemo stati u borbi”, kazao je ministar za boračka pitanja TK Zoran Blagojević, koji je svim građanima čestitao Dan državnosti BiH.
Sa današnjeg obilježavanja Dana državnosti je poručeno da su stoljeća pokazala da je BiH neuništiva, da će nadrasti sve one koji je negiraju, a dokaz za to je u bogatoj historiji naše zemlje.
“Samo zajedničkim snagama možemo ostati na onim tekovinama koje su vijećnici ZAVNOBiH-a na ovaj datum 1943. godine postigli svojom deklaracijom, koju bi danas, svaki dobronamjeran čovjek potpisao. Prema tome, ZAVNOBiH je temelj državnosti BiH i tako treba da ostane”, naglaso je predsjedavajući Skupštine TK Žarko Vujović, je koji je svim građanima također čestitao Dan državnosti BiH.
Na ovaj veoma značajan datum za Bosnu i Hercegovinu bit će održana i svečana sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona. Također, ranije je otvorena i izložba “Žene borci Armije Republike Bosne i Hercegovine” , a prikazan je i dokumentarni film “Bosna” autorice Arijane Saračević – Helać.
Izložba je organizovana kako bi podsjetila javnost o ulozi i doprinosu žena tokom rata u BiH. Među njima je i Mersida Mešetović, koja se Armiji RBiH priključila 1992. i ostala do 1995. godine.
Nakon potpisvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ostala je raditi u Vojsci Federacije, a kasnije u Oružanim snagama BiH. Karijeru je završila u činu brigadirice.
“Imala sam jednu prednost u odnosu na svoje kolegice koje su kao dobrovoljke pristupale Armiji, a iz razloga jer sam završila opštenarodnu odbranu na Fakultetu političkih naukam u Sarajevu. Do tada sam imala pet godina radnog iskustva i čin rezervnog potporučnika JNA. Tako da sam imala znanje koje, normalno, nije bilo ni približno onome što se dešavalo tokom rata”, navodi Mešetović.
Da bi otrgnule od zaborava ono što su učinile za našu državu, žene borkinje su formirale i udruženje, koje je zvanično registrovano u oktobru ove godine.
“Do sada smo djelovale unutar udruženja koje su formirale naše muške kolege. Međutim, zbog situacije koja se dešava u BiH, odnos prema ženskoj populaciji koja je branila BiH, nije zadovoljavajući i bilo je krajnje vrijeme da se organizujemo i sa svojim kapacitetima, pokušamo objediniti sve žene borkinje, da vidimo gdje smo danas, koliko nas je živi, kako živimo”, navela je Mešetović.
Žene su bile dobrovoljne pripadnice Armije RBiH, nisu bile vojni obveznici i bile su zastupljene u komandama, brigadama, bolnici, logistici, kuhinji, a bilo ih je i na odbrambenim linijama, gdje su branile našu držvu.
