Odražavajući duboko kulturno naslijeđe i stotine godina tradicije, turska kuhinja je cijenjena širom svijeta – a ova slava svakako uključuje i turski desert. Neki smatraju turske deserte jednako očaravajućim kao i arheološko i kulturno bogatstvo zemlje – mnogi turistički vodiči rangiraju turske deserte na raznim listama „najboljih“ na svijetu.
Turske deserte, koji se razlikuju po okusu i delikatnosti, za gotovo svako nepce, vole i stanovnici i posjetioci. Kada je riječ o popularnosti turskih slatkiša, Taste Atlas je u svom izdanju “100 najboljih deserta na svijetu” istakao nekoliko poznatih turskih poslastica.
Globalno poznata „turska baklava”
Baklava, vjerovatno najpoznatiji turski desert, je ukusna poslastica napravljena od slojeva kora tankih poput papira punjenih sitno mljevenim orasima i prelivena slatkim sirupom (agdom). Baklava i kultna Gaziantep baklava – iz Gaziantepa, koji je uvršten u UNESCO-ovu mrežu kreativnih gradova zbog svoje gastronomske tradicije – posebni su deserti u vodiču Taste Atlas.
Gaziantep baklava, koju je Evropska komisija registrovala kao okus jedinstven za tursku kuhinju, jedno je od najvažnijih turskih jela koji se poslužuje kako u svakodnevnim tako i u posebnim prilikama. Iako je baklava opći naziv za poslasticu, desert može dobiti različite nazive u zavisnosti od načina pripreme i prezentacije.
Na primjer, fıstık sarma (rolnice od pistacija), također u Taste Atlasu, odnosi se na vrstu baklave napravljene od pistacija, najpoželjnijeg nadjeva za baklavu. Umotana u jednu koru, fıstık sarma se pravi od guste paste od pistacija, koja se ponekad naziva i „puter od pistacija“. Kao osnovni prikaz bogatog kulturnog naslijeđa Turske, baklava se u svakom obliku ili stilu smatra pravom poslasticom.
Još jedan tradicionalni turski desert na Taste Atlasu je kunefe. Poslužen vruć, kunefe sadrži otopljeni neslani sir u sendviču između dva sloja isjeckanih rezanaca (kadaifa) ili tijesta od griza, a zatim preliven slatkim sirupom (agdom) i ukrašen mljevenim pistacijama. Najukusniji kunefe nalazi se u turskim pokrajinama jugoistočne Anatolije, a ‘Antakya Künefe’, svjetski poznati desert Hataja, registrovan je u EU kao ‘Zaštićena geografska oznaka’.
Tradicionalno naslijeđe: mliječni deserti
Turski mliječni deserti su popularni i ukusni kao i ostali kulinarski užici u zemlji. Firin sutlač (puding od zapečene riže u rerni) je popularan tradicionalni turski desert napravljen kombinacijom mlijeka, riže i šećera; puding se zapeče, a karamelizirana površina se ukrašava cimetom ili lješnjacima. Iako je ovaj klasični desert dostupan širom zemlje, mnogi obožavatelji kažu da se najbolji firin sutlač služi u područjima poznatim po uzgoju mlijeka.
Datira iz otomanskog doba, kazandibi (puding od karameliziranog mlijeka) ima meku konzistenciju i blago zagorjelu bazu. Naziv deserta se odnosi na zagorjelo dno posude (kazan) u kojoj se priprema. Autentični kazandibi sadrži zapečeni donji sloj od sjeckanih pilećih prsa (tavuk göğsüa). Međutim, većina ovih poslastica se servira sa puterom, mlijekom, rižinim brašnom, šećerom i škrobom, sa karameliziranim dijelom na vrhu, bez isjeckanih pilećih prsa. Kao i bezbroj drugih fantastičnih turskih poslastica ovo tradicionalno jelo se služi uz tursku kafu ili čaj.
Maraš Dondurma (Maraš sladoled) je također u vodiču Taste Atlas. Sa gustom konzistencijom, prepoznatljivim okusom i aromom, Maraš Dondurma je omiljeni desert u cijeloj Turskoj. Tajna ove izvanredne poslastice leži u sastojcima: sladoled se pravi od mlijeka koza koje se hrane prirodnim travama u Kahramanmarašu, dok aromatičan “salep” potiče od korijena ljubičastih orhideja koje rastu u okolini.
Irmik halva (griz halva), još jedan turski desert u Taste Atlasu, neizostavan je dio anatolske kulinarske kulture. Pripremljeno s malim varijacijama u gotovo svakoj pokrajini, jelo se sastoji od griza, putera, šećera, mlijeka i pinjola. Često se služi vruć uz kuglicu ledeno hladnog Maraš sladoleda.
