Maksida Pirić, portparol Centralne izborne komisije BiH, jučer nije mogla potvrditi informaciju da CIK neće brojati čak oko 2.000 glasova pristiglih putem pošte iz inozemstva za lokalne izbore održane 2. oktobra, iako su ti glasovi stigli na adresu Komisije s pečatima na kovertama, u ovisnosti kada su pristizali, prije ili do dana izbora, što je u skladu sa zakonskim odredbama.
Dva pravilnika
“Svojim Pravilnikom o provođenju izbora u BiH, CIK je odredio datum do kojeg će primati poštu iz inozemstva i prema tom pravilniku glasovi putem pošte primaju se dva dana nakon održavanja izbora u BiH. Što se tiče broja glasova o kojima govorite, u ovom trenutku to ne mogu potvrditi dok ne provjerim, ali poznato je da CIK broji samo one glasove koje je primio dva dana nakon izbora, s pečatom do dana održavanja izbora. To je sve što u ovom trenutku mogu reći“, kazala je Pirić
U međuvremenu, na vidjelo je izašla informacija da su sporni listići stigli u CIK nakon 4. oktobra, što je bio rok utvrđen Pravilnikom, ali također saznajemo da u ovom slučaju krivci nisu glasači koji žive daleko, hiljadama kilometara od domovine, nego opet CIK.
Saznali smo, naime, da su, prema još jednom pravilniku Komisije, glasački paketi za glasanje putem pošte iz BiH trebali biti odaslani 17. avgusta, tačnije 45 dana prije održavanja izbora u BiH. No, prema informacijama do kojih je došao „Avaz“, nekim glasačima, među kojima je vjerovatno veliki broj onih čije glasove sada ne žele uvažiti, paketi s listićima poslani su tek u septembru.
Time je CIK prekršio vlastiti pravilnik, o čemu se iz ove institucije javno ne govori, a sada očigledno odbijaju glasove birača uprkos tome što su ih oni na adresu CIK-a poslali prije ili s datumom izbora, pri čemu je, što je najvažnije, ispoštovan zakon.
Ogromna važnost
Pirić nije mogla odgovoriti na naš upit može li nam i zvanično potvrditi ove informacije do kojih smo došli iz pouzdanih i provjerenih izvora, jer i njih, kako je kazala, „mora provjeriti“.
U narednoj sedmici očekuju se zasjedanja CIK-a, a s njima i otvaranje ovog pitanja, koje je važno kako za poštivanje prava birača na glasanje tako i za izborne rezultate u određenim sredinama.
Pretpostavlja se, naime, da je znatan broj i glasova Srebreničana među ovih 2.000 koje CIK odbija brojati i da su svi glasali za Ćamila Durakovića, načelnika tog grada i nezavisnog kandidata za tu poziciju na proteklim izborima, te da bi oni mogli promijeniti trenutni izborni rezultat u tom gradu u korist Durakovića.
Također, ovi glasovi važni su naročito za sastav skupština općina u Republici Srpskoj, gdje bi zasigurno povećali broj mandata bošnjačkih odbornika u nekim sredinama. Inače, saznajemo da bi za proces brojanja 2.000 listića bilo potrebno dva do tri sata u Glavnom centru za brojanje, pa ostaje pitanje zašto CIK nije naložio da se to uradi.
CIK bi sutra trebao utvrditi rezultate lokalnih izbora u BiH održanih 2. oktobra. Danas bi, naime, trebalo biti okončano brojanje preostalih glasova u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu. Tek kada utvrdi rezultate, CIK može reagirati po službenoj dužnosti u smislu provjere i utvrđivanja navoda iz zahtjeva za poništenje izbora u određenim izbornim jedinicama koje je ranije odbacio kao nedopuštene.
