S tri glasa za i tri glasa protiv članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine odbacili su na današnjoj sjednici u Sarajevu prijedlog člana CIK-a Branka Petrića da se zahtjevi za poništenje izbora u nekim općinama odbace kao neosnovani.
Naime, na dnevni red današnje sjednice naknadno je uvršten Prijedlog rješenja po zahtjevima za poništenje izbora i odluke od 17. oktobra o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora koji je i razmatran.
Kako je Petrić objasnio, CIK ima ovlaštenje da po službenoj dužnosti poništi izbore bez bilo kakve inicijative ili zahtjeva, ali pored inicijativa pristigli su i neki zahtjevi za poništenje izbora te je pozvao članove CIK-a da te zahtjeve rješenjem CIK odbaci kao nedozvoljene u skladu sa zakonom.
– Kada mi te zahtjeve odbacimo podnosilac ima pravo da podnese žalbu Sudu BiH koji procjenjuje CIK-ov akt za koji može reći da nije dobar, a da je žalba osnovana te onda Sud rješava po toj žalbi – dodao je Petrić.
Također, dodao je da je tu i set akata žalbi na odluku CIK-a o utvrđivanju rezultata koja je donesena 17. oktobra te je u pravnoj pouci napisano, ono što proizilazi i iz zakona, da je dozvoljen zahtjev za ponovno brojanje ističući da i takvi zahtjevi trebaju biti odbačeni kao nedozvoljeni što danas nije podržano.
S druge strane Stručna služba CIK-predložila je da se Sudu BiH dostave svi zahtjeve uz mišljenje CIK-a, ali o ovom prijedlogu nije se glasalo.
Član CIK-a Suad Arnautović novinarima je pojasnio da se prvi put traži ukidanje prava žalbe, odnosno da se želi određenim „birokratskim začkoljicama“ onemogućiti jedno od elementarnih prava koje je svakom političkom subjektu, biraču i pojedincu omogućeno, a to je da se na sve odluke CIK-a ima pravo žaliti Sudu BiH koji kontrolira rad CIK-a.
On dodaje da Sud ima zakonom utvrđena ovlaštenja i nadležnosti da kontrolira rad CIK-a i donosi odluke po žalbama na odluke CIK-a i to je do sada uvijek bilo od kada postoji Izborni zakon iz 2001. godine.
– Poglavlje šest Izbornog zakona nikada nije mijenjano, sada se odjednom pokušava uvesti i da se donose određeni akti koji su niže pravne snage od odluke – zaključio je.
Članica CIK-a Irena Hadžabdić jasno je kazala da se sve žalbe koje stignu CIK-u dostavljaju Sudu BiH uz izjašnjenje CIK-a po toj žalbi, dodajući da će tako biti i ovoga puta izražavajući nadu da će Sud BiH donijeti dobru pravnu pouku.
Ono što niko nije jasno kazao na sjednici je o kojim i čijim zahtjevima za poništenje izbora se radi ili na koje izborne jedinice se žalbe odnose, ali je tokom rasprave o ovom pitanju Arnautović ukazao na to da je u slučaju Srebrenice CIK bio prvostepeni i drugostepeni organ kod utvrđivanja rezultata.
Sjednica je potom okončana, a na pitanje koje su postavili članovi CIK-a šta će uslijediti nakon ovakvog ishoda glasanja, predsjednik CIK-a Ahmet Šantić je kazao da će biti zakazana nova sjednica Komisije.
Novinare je zanimalo i šta će biti s 2.000 glasova pristiglih putem pošte koje je CIK odbio uvrstiti u konačan izborni rezultat, a Hadžiabdić je kazala da će to razmatrati viša instanca s obzirom na to da je to dio žalbenih navoda više žalbi, te će se nakon odluke Suda vidjeti kako će se postupati ili je to završena stvar.
