Područja na kojima žive najdugovječniji ljudi svijeta nazivaju se plavim zonama. Postoje pet plavih zona, a ona uključuju italijanski otok Sardiniju, japanski otok Okinawu, grčki otok Ikariju, poluotok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.
Ne samo da na ovim mjestima žive najdugovječniji ljudi svijeta – veliki postotak osoba starijih od 100 godina, već i skupine ljudi koje su ostarjele bez većih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, pretilosti, raka ili dijabetesa.
Istraživanja Dana Buettnera pokazala su da na dugovječnost osoba u plavim zonama utječe kvaliteta života odnosno sve od pozitivnog pogleda na svijet i male količine stresa do redovite vježbe i kvalitetne hrane, piše punkufer.
U plavim zonama ljudi uglavnom jedu hranu temeljenu na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla (oko 80 posto) koja je nadopunjena ribom, jajima i mliječnim proizvodima. Najdugovječniji ljudi svijeta u prosjeku jedu oko 65 posto hrane temeljene na ugljikohidratima poput cijelih žitarica, voća, povrća i mahunarki.
Meso se jede u manjim porcijama od 50-ak grama pet puta mjesečno, a riba u porcijama od oko 100 grama tri puta sedmično. Jaja i mliječni proizvodi se konzumiraju u vrlo umjerenim količinama. Ograničena je i količina dodanih šećera koja se jede na dnevnoj bazi – maksimalno 7 čajnih kašičica. Od tekućina najčešće se pije voda i čaj, nešto kafe i vina.
U plavim zonama nije zabranjena konzumacija hljeba. Dapače, hljeb se smatra osnovnom zdrave prehrane. No za razliku od dobrog dijela zapadnog svijeta gdje je najpopularniji hljeb od bijelog procesiranog brašna, u plavim zonama jedu se štruce koje stanovništvo samo peče od cijelih namirnica te bez dodanih aditiva.
Četiri najpopularnije vrste hljeba u plavima zonama:
Kruh od kiselog tijesta (sourdough)
Hljeb od kiselog tijesta popularan je u Sardiniji i na Ikariji, a radi se od svega par namirnica – vode, cjelovitog brašna i startera. Zahvaljujući procesu fermentacije u izradi startera, hljeb od kiselog tijesta ima više prebiotika te poboljšava apsorpciju nutrijenta u organizmu. Probiotici unapređuju zdravlje probavnog sustava te jačaju imunitet.
Hljeb od cijelih žitarica poput pšenice, raži i ječma
Ne samo da stanovnici Ikarije i Sardinije sami peku hljeb od cijelih žitarica poput pšenice, raži i ječma, već i sami melju ove namirnice u brašno. Njihov hljeb izgleda drugačije od onoga što se može naći u trgovinama jer je napravljen od minimalnih sastojaka. U cjelovitim žitaricama nalazi se bogatstvo prehrambenih vlakana, B vitamina i minerala poput magnezija, kalija i željeza koje poboljšavaju zdravlje cijelog organizma.
Pogače od cijelih žitarica (pita bread)
Na Ikariji su iznimno popularne i svojevrsne pogače od cijelih žitarica (eng. pita bread) koji se sjajno sparuju s izvorima bjelančevina biljnog porijekla – od humusa do kuhanog graha, leće i slično. Zbog upotrebe cijelih žitarica za izradu, ova vrsta hljeba također je bogata prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima.
Kruh od kukuruznog brašna
Kukuruzno brašno, odnosno mljeveni kukuruz koristi se u prehrani već stotinama i hiljadama godina što ne čudi ako je poznato da je riječ o sjajnom izvoru bjelančevina, vitamina A, prehrambenih vlakana i raznih minerala. Od kukuruza se priprema sve od tortilja do palente, ali i različite vrste hljeba. Hljeb od kukuruznog brašna je izuzetno popularan u Loma Lindi gdje se sjedinjuje s brašnom od pira i lanenim sjemenkama koje predstavljaju sjajan izvor omega 3 masnih kiselina.
