Potpisivanjem konvencije o borbi protiv falsifikovanja lijekova i medicinskih proizvoda Bosna i Hercegovina se uključila u sistemsku borbu protiv ove vrste kriminala. Međutim, nadležni organi u našoj zemlji još ne uspijevaju zaustaviti pojedince koji ilegalno uvoze lijekove u BiH te ih prodaju putem društvenih mreža i internet oglašivača.
Pokušaju ilegalnog uvoza lijekova u BiH svjedoče bh. carinici koji skoro svaki dan kod putnika koji ulaze u BiH pronalaze ilegalne lijekove. Međutim, Agencija za lijekove BiH zabilježila je samo jedan slučaj uvoza krivotvorenih lijekova prije tri godine.
“Lažni lijekovi ulaze na tržište BiH ilegalno, odnosno, nisu u legalnom lancu distribucije koji je pod nadzorom agencije. Mi raspolažemo mehanizmima sankcije prema veleprometnicima koji se bave uvozom krivotvorenih lijekova i od nastanka agencije smo imali samo jedan takav slučaj, ali je pravovremeno detektovan i odstranjen”, kazala nam je Indira Fazlagić, glavna inspektorica Inspektorata Agencije za lijekove BiH.
Otežano otkrivanje falsifikata
Kako nam dalje govori, otkrivanje krivotvorenih lijekova otežano je zbog toga što Agencija za lijekove BiH nema mehanizme kojima bi zaustavila ilegalni uvoz, odnosno prodaju krivotvorenih lijekova u BiH.
“Kako bi se uspostavio efikasan mehanizam suspenzije lijekova koje krivotvore pojedinci, odnosno ilegalni distributeri, potrebno je efikasno zajedničko djelovanje policijskih agencija, Uprave za indirektno oporezivanje i naše agencije”, ističe Fazlagić.
Glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević govori nam kako graničari i carinici svakodnevno oduzimaju lijekove na graničnim prijelazima u BiH. Činjenica je, kaže, kako je ovakva vrsta robe jednostavna za krijumčarenje.
“Hiljade vozila prelaze granice svakog dana i nemoguće je fizički zaustaviti svaki automobil i detaljno ga pregledati jer bi došlo do saobraćajnog kolapsa. Tu se metodom analize rizika i na osnovu ponašanja vozača, suvozača i ostalih putnika, procjenjuje koje vozilo će biti odstranjeno i detaljno pregledano”, rekao nam je Kovačević.
Agencija za lijekove BiH i Uprava za indirektno oporezivanje bore se protiv falsifikovanja lijekova i medicinskih proizvoda pomoću Registra lijekova koji imaju dozvolu za prometovanje na tržištu BiH. Taj registar je dostupan svim carinskim ispostavama u BiH i konstantno se nadograđuje i uređuje.
“Kada lijekovi i medicinska sredstva dođu na carinjenje, naši carinici, koji pritom nisu farmaceuti, provjeravaju da li se takva vrsta lijeka nalazi na listi registra. Ukoliko se lijek nalazi na listi, onda se vrši njegovo carinjenje i pušta se u BiH, a u slučaju da lijeka nema listi, ne dozvoljava se njegov ulazak u BiH. Vrlo često carinici prilikom detaljne kontrole automobila pronađu sakrivene lijekove za koje nije dozvoljeno unošenje u BiH. To ne mora uvijek značiti da ti lijekovi nisu ispravni i da nemaju svoje porijeklo”, pojašnjava Kovačević te dodaje da se lijekovi koji imaju neku psihotropnu tvar u BiH mogu unijeti isključivo uz liječnički recept i uz potrebe do sedam dana.
Slab nadzor zelene granice
Kako saznajemo, u BiH se ilegalno najčešće pokušavaju uvesti lijekovi za potenciju poput Viagre i Kamagre, za kojim je velika potražnja na crnom tržištu. Također se pokušavaju krivotvoriti i antibiotici, analgetici te lijekovi protiv raka, malarije i holesterola.
“Najveći slučaj krivotvorenja imali smo prije nekoliko godina na Međunarodnom aerodromu Sarajeva, kada je pronađena Viagra nepoznatog porijekla u vrijednosti od blizu milion KM. Sve ostalo su bili pokušaji uvoza manje količine ilegalnih i krivotvorenih lijekova”, prisjeća se Kovačević.
Unos lijekova preko zelene granice nije u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH, već Granične policije BiH. Stoga je, naglašava Kovačević, potrebno uključiti i GP BiH u borbu protiv falsifikovanja lijekova. Međutim, zbog manjka radnika u GP BiH, u pokrivanju zelene granice često nije moguće osigurati više od jednog policajca na 30-ak kilometara.
Stručnjaci upozoravaju kako je svako krivotvorenje lijekova pokušaj ubistva jer takav lijek može uzrokovati smrt, dok će pacijent misliti kako uzima dobar lijek.
Podsjećamo, Vijeće ministara BiH usvojilo je u junu 2015. godine Operativni plan za pristupanje i ratifikaciju Medicrime konvencije kojom su definirane sve aktivnosti koje je neophodno poduzeti u borbi s falsifikovanjem lijekova i medicinskih sredstava. Ovim planom predviđena je saradnja državnih institucija i agencija u otkrivanju i sprečavanju trgovine krivotvorenih lijekova, kao i nabavka specijalne laboratorijske opreme s ciljem pravovremene detekcije falsifikovanih lijekova.
Izvor: klix.ba
