Bosni i Hercegovini je više nego ikada potreban ubrzan rast da bi dosegla nivo rasta Evropske unije, pogotovo u razdoblju oporavka nakon Covida – izjavila je šefica Ureda Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Lada Buševac.
Oporavak od krize, kako je navela, predstavlja i priliku za napredak. Potrebno je ubrzati reforme koje dovode do veće produktivnosti i jače konkurentnosti.
Kako je istakla, Bosna i Hercegovina je zemlja s obiljem prednosti, bogata resursima, savršeno pozicionirana na vratima najvećeg svjetskog tržišta, s ambicijom da se integrira u njega. Nova ulaganja, naročito u privatni sektor, i intenziviranje izvoza ključni su faktori za uspjeh.
– Fokus Međunarodne finansijske korporacije (IFC) je razvoj privatnog sektora, kao stupa budućeg rasta i razvoja. Privatni sektor otvara nova radna mjesta, donosi inovacije, povećava produktivnost i poboljšava efikasnost. Da bi otvorili nova radna mjesta i zaustavili ‘odliv mozgova’, firme trebaju bolje poslovno okruženje. Dinamičan privatni sektor lako pretvara ideje u poslovne mogućnosti ako je u pravom okruženju – rekla je Buševac.
Dodala je da je osim toga ključno modernizirati, restrukturirati i smanjiti javni sektor, naročito javna preduzeća, koja nažalost stvaraju nedovoljnu novu vrijednost, dok istovremeno povećavaju finansijske obaveze. Javni sektor, rekla je Buševac, pogotovo javna preduzeća, nosioci su javnih usluga i servisa i odgovorni za njihov kvalitet.
Ljudi u BiH, naglasila je, žele i zaslužuju bolji javni prevoz, moderne i dobro povezane aerodrome, efikasno i odgovorno upravljanje deponijama, ukratko bolje javne usluge.
– Od 2016. godine, IFC podržava digitalnu transformaciju u BiH u partnerstvu s entitetskim vladama i Ambasadom Velike Britanije u BiH, kroz projekte LIFE i ICAM. Do sada su ostvareni značajni rezultati, ali daleko smo od kraja. Na primjer, svi registri poslovnih subjekata u arhivama sudova širom zemlje sada su u digitalnom obliku i dostupni su na internetu. Također, elektronsko izdavanje građevinskih dozvola testirano je u Banja Luci i Gradiškoj, i sada se taj postupak obavlja s nekoliko klikova. To je prva stvarna digitalna usluga koju javna administracija pruža firmama i građanima u BiH. Ako gradite na navedenim lokacijama, sada možete podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu iz komfora vlastitog doma ili kancelarije, bez potrebe da idete u gradsku upravu – navela je Buševac.
Dodala je da su u Republici Srpskoj i Brčko distriktu već oživjeli i integrirani sistemi za registraciju poslovnih subjekata putem interneta i omogućavaju koncept “klikom do registracije” za firme i poduzetnike i da je prema tome, cijeli postupak postao jeftiniji, lakši, brži i jednostavniji.
– U Federaciji BiH, čekamo na konačno usvajanje skupa izmijenjenih zakona u Domu naroda kako bismo počeli s implementacijom sličnog sistema. Čim se to završi, nadam se uskoro, sve nove firme širom zemlje imaće pristup registraciji putem interneta, tako da neće gubiti vrijeme na duge i skupe administrativne procedure i fokusiraće se na ono što je stvarno važno, a to je pokretanje posla – dodala je Buševac.
Podsjetila je da su u partnerstvu s entitetskim vladama i Švicarskim sekretarijatom za ekonomske poslove SECO implementirali projekt koji je doveo do usvajanja čak pet veoma važnih zakona, a jedan od njih je Zakon o stečaju.
– Pomogli smo vlastima u BiH da urade sveobuhvatnu zakonodavnu reformu koja će pomoći u boljem rješavanju rizika likvidnosti. Također, podržali smo izradu propisa za vansudske postupke, koji su ključan pravni institut za smanjenje broja likvidacija i radije se fokusiraju na spašavanje održive imovine. Konačno, pomogli smo u povećanju efikasnosti institucija koje su uključene u taj proces. Cilj unapređenja stečajnog režima donošenjem kvalitetnih, modernih i djelotvornih zakona u BiH je otklanjanje uskih grla koja su kreirana u posljednjih više od 25 godina – rekla je Buševac.
Snažan stečajni sistem, prema njenim riječlima, jednako je važan kao i dobar sistem za registraciju poslovnih subjekata. Dinamična tržišta moraju omogućiti firmama brz ulazak i izlazak sa tržišta. Naročito sada, navela je Buševac, u razdoblju oporavka nakon Covida, očuvanje vrijednosti, omogućavanje poslovnim subjektima da nastave s radom, čak i u uslovima finansijskih poteškoća, upotrebom postojanih mehanizama zaštite za rješavanje stečajeva poslovnih subjekata, je od iznimne važnosti. Rezultati ove reforme dosad su veoma obećavajući i više od 600 radnih mjesta je već spašeno.
Buševac je rekla da, s obzirom na smanjeni fiskalni kapacitet zbog krize izazvane pandemijom, javno-privatna partnerstva (JPP) mogu biti dobra opcija i mogu pomoći BiH u rješavanju značajnih infrastrukturnih izazova, ali i u privlačenju novih ulaganja. JPP su se već pokazala dobrim modelom na zapadnom Balkanu.
– BiH još nedostaje potpun i usklađen pravni okvir za JPP, kao i institucionalni kapaciteti za pokretanje i vođenje ovakvih projekata. Snažna politička volja je neophodan uslov za uspješno partnerstvo između javnog i privatnog sektora. BiH bi mogla imati koristi od novih JPP u transportu, energetici, upravljanu otpadom, itd. Dodatna oblast u kojoj se mogu razmotriti JPP je širenje pokrivenosti širokopojasnih/broadband mreža – dodala je Buševac.
Naš cijeli region poznat je po visokom nivou zagađenja zraka, ne samo u zimskim mjesecima, ali uglavnom zbog oslanjanja na “prljave” energente i energetske neefikasnosti. Na pitanje kako to promijeniti i kako do čistog zraka, Buševac je rekla da BiH ima jednu od najviših stopa zagađenja zraka u regionu, te da su njeni gradovi među najzagađenijim na svijetu.
-Naše kolege iz Svjetske banke procjenjuju da je izloženost zagađenom zraku uzrok čak devet posto ukupnog broja smrti, a procijenjeni ekonomski gubitak iznosi čak 1,8 milijardi dolara godišnje. Zagađenje nastaje tokom cijele godine, ali je najizraženije u zimskim mjsecima kao posljedica korištenja prljavih izvora energije i niske energetske efikasnosti. Iako BiH koristi obnovljive izvore energije, kao sto su hidro i vjetro elektrane, velikim dijelom se oslanja na ugalj kao energent, ili na energente slabijih kalorijskih vrijednosti koji doprinose zagađenju zraka – rekla je Buševac.
Za čist zrak je neophodan daljnji prelazak na čistije oblike proizvodnje energije, navela je Buševac, dodajući da se odmah mora započeti sa sveobuhvatnim i nepovratnim procesom dekarbonizacije, koji će dovesti do pune industrijske i urbane transformacije.
– U nedavnom izvještaju o perpektivama razvoja enrgetskog sektora, koju su zajednički uradile Svjetska banka i IFC, procijenjeno je da potencijalna ulaganja u nove objekte obnovljive energije u zemlji u narednih 20 godina iznose oko 3,2 milijarde američkih dolara. To je fantastična prilika da se očisti zrak koji udišemo, ali i da se ojača ekonomija kroz nove investicije – istakla je Buševac.
Izvor: Fena.ba
