Bošnjačkoj djeci se, iako godinama izučavaju bosanski jezik, u knjižice i svjedočanstva upisao nepostojeći jezik, “jezik bošnjačkog naroda“. Roditelji zakazali sastanak s advokatom.
U Domu kulture u Janji, najvećem povratničkom naselju u našoj zemlji, u nedjelju će biti održan sastanak na kojem će roditelji bošnjačke djece, zajedno sa njihovim advokatom, odlučiti na koji način će nastaviti borbu za bosanski jezik u entitetu RS. Kako je već poznato, bošnjačkoj djeci se, iako godinama izučavaju bosanski jezik, u knjižice i svjedočanstva upisao nepostojeći jezik – „jezik bošnjačkog naroda“. Takva praksa već postoji u Zvorniku, Srebrenici, a na red je došla i Janja.
Roditelji su se ovih dana pobunili i zaprijetili da neće preuzeti knjižice i svjedočanstva, te najavili pokretanje tužbi protiv odgovornih.
Amira Zakomac je majka troje djece, od kojih dvoje pohađa Osnovnu školu „Meša Selimović“.
-Mi u ovoj školi 13 godina učimo bosanski jezik i imamo nacionalnu grupu predmeta. Radi se po planu i programu Tuzlanskog kantona. Međutim, sada nam se osporava bosanski jezik i nameće bošnjački jezik, koji nigdje nije priznat i koji ne postoji. Politika se umiješala. S kim god smo imali sastanak, navodi se da je politika umiješana, da je to ministar i vrh – ispričala nam je Amira.
Izjave na trotoaru
Njoj i njenim kolegama iz Vijeća roditelja, s kojima smo jučer razgovarali, sugerisano je da izjave za medije ne daju u krugu ove obrazovne ustanove. Zbog toga, izjave su dali na trotoaru pored škole. Arifa Junuzović, predsjednica Vijeća roditelja u Osnovnoj školi „Meša Selimović“, kazala je da 480 bošnjačke djece pohađa ovu ustanovu. Ovoj djeci, istakla je ona, na polugodištu je u knjižice upisan bosanski jezik, dok je na kraju godine ovaj jezik pretvoren u “jezik bošnjačkog naroda”.
-Odlučili smo da ne preuzmemo knjižice. Preuzeti tako neki važan dokument, koji je neustavan, ne vidim nikaku budućnost tog dokumenta. Gdje god da odete ljudi će vidjeti vaš maternji jezik koji ne postoji – ispričala nam je Arifa.
Ona navodi da su se roditelji obraćali svima – OHR-u, OSCE-u, ombudsmenima, ambasadorima… Svi ih podržavaju, jer, naglašava ona, prema ustavnim pravima, jedan narod može učiti jezik onako kako to želi.
-Mi smo se svi potpisali i izjasnili da naša djeca žele da uče bosanski jezik i ništa drugo osim toga – kazala nam je Arifa.
Oduzimanje jezika
Mustafa Gradaščević, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Janja, kazao je da ovaj problem traje od septembra mjeseca prošle godine. Naime, tada jednima nije upisan naziv jezika, drugi su upisali „jezik bošnjačkog naroda“, a treći su upisali bosanki jezik.
-To je kulminiralo na polugodištu, kada nije upisano onako kako je upisivano proteklih 13 godina. Sve je bilo normalno, međutim, sada, pod pritiskom Milorada Dodika i vlasti koja je ovdje, Bošnjacima se mora i treba oduzeti sve što imaju, pa i jezik – navodi Gradaščević.
Podsjetio je da su predstavnici Mjesne zajednice tražili pomoć od svih međunarodnih institucija u našoj zemlji i svih relevantnih političkih predstavnika, ali da rješenja nije bilo.
-Imali smo posjetu ovdje i Jonathana Moorea iz OSCE-a, posjete ambasadora, međutim, svi smo dobili jedan odgovor i od samog ministra koji je bio ovdje, a to je da je rješenje ovog problema u rukama jednog čovjeka koji se zove Milorad Dodik. To je čisto politička odluka i ništa više. To su i stranci rekli – ispričao nam je predsjednik Gradaščević.
Prazne dvije rubrike
I kćerka Alije Alihodžića pohađa četvrti razred ove osnovne škole u Janji. On se posljednju godinu na sastancima Vijeća roditelja stalno žalio jer je u knjižici, velikim štampanim slovima, samo upisan srpski jezik.
-Uz to, ostavili su dvije prazne rubrike, kao da se dopisuje neki strani jezik. Znači, unaprijed je planirano da će biti problema sa tim jezikom – kazao je Alihodžić, navodeći da u manjem bh. entitetu postoji problem sa svim što ima prefiks “bosanski”.
Izvor: Samir Karić/Faktor
