BiH

Analiza New York Timesa nakon presude Mladiću: Srbija se ponovo vraća u 90-e, slave zločince i negiraju svoju odgovornost za rat










Kada je general osuđen za ratne zločine (Vladimir Lazarević) održao predavanje mladim vojnim kadetima u Beogradu, dočekala ga je srdačna reakcija ministra odbrane. Naš narod trebao bi biti ponosan na veterane poput generala, “najhrabrijeg od najhrabrijih”, izjavio je ministar.

Ne čudi stoga što je presudu jednom drugom generalu, na Haaškom sudu Ratku Mladiću (74) zbog zločina u Srebrenici, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao “nepravednom”, piše u komentaru vodeći američki dnevnik New York Times. “Pozivam sve da gledaju ka budućnosti, a ne utapaju se u suzama prošlosti”, izjavio je Vučić.

Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora uoči gašenja Međunarodnog suda za zločine u bivšoj Jugoslaviji, i to je trebalo biti zatvaranje poglavlja o najgorim zločinima u Evropi nakon Drugoga svjetskog rata te stvaranje prostora za pomirenje nakon što su kažnjeni najgori zločini, prenosi Jutarnji.hr.

Ali Srbija, ocjenjuju politički analitičari, ne samo da ne prihvata odgovornost za zločine počinjene u ime srpskog naroda, nego politički tone u početak 90-ih i nacionalizam koji je tada bujao u zemlji. Vlada u Beogradu, piše New York Times, s dobrodošlicom dočekuje osuđene ratne zločince i saradnike Slobodana Miloševića. Iako bi trebala postati iduća članica EU, Srbija je okrenuta Rusiji i ruski je utjecaj sve jači. Zato su dužnosnici iz Brisela prozvali Beograd zbog dvostruke igre.

Reagirajući na sve jače srpsko okretanje Moskvi, Vašington je poslao zamjenika šefa za europske i euroazijske poslove Brajana Hojt Jiia (Brian Hoyt Yee) na razgovor s Vučićem. “Ne možete sjediti na dvije stolice, pogotovo zato što su te stolice tako daleke”, rekao je Ji Vučiću.

“Ovo nije izjava prijatelja ili osobe koja poštuje Srbiju, naše je pravo da samostalno odlučujemo”, izjavio je Aleksandar Vulin, ministar odbrane. Srbija, nastavlja NYT, nije jedina zemlja izvan bivšeg SSSR-a koja s Rusijom ima sporazum o slobodnoj trgovini. Među ostalim, Srbija odbija poduprijeti sankcije protiv Rusije zbog Ukrajine. U zemlji cvjetaju teorije zavjere o zapadnim urotama protiv Srbije, a NYT upozorava da je podrška ulasku u EU pala s čak 73 posto 2009. godine na 49 posto u posljednjim istraživanjima ovoga ljeta.

Posmatrače brine i povratak retorike iz 90-ih u javni diskurs. Disidente se proziva kao izdajice, špijune i neprijatelje.

Bivši general Vladimir Lazarević odslužio je dvije trećine 14-godišnje kazne zbog zločina protiv čovječnosti protiv albanskog stanovništva na Kosovu. Nakon puštanja na slobodu 2015. godine Lazarević je dočekan kao heroj, a na aerodrom su pred njega došla dva ministra, šef vojske i drugi visoki dužnosnici.

Prošli je mjesec Lazarević održao sporni govor na srpskoj Vojnoj akademiji. Naslov njegova predavanja bio je “Junaštvo i humanost srpskih vojnika u odbrani protiv agresije NATO-a”. Iako je EU protestvovala, general je dobio pljesak od ministra odbrane Vulina, inače bliskog bivšeg saradnika Miloševićeve udovice Mirjane Marković. Grupi veterana Vulin je prošli mjesec rekao da se više ne moraju stidjeti zbog oficira poput Lazarevića.

“Nažalost, mjesece rada na poboljšanju srpskog ugleda u SAD-u može upropastiti jedna rečenica”, komentirao je na Twitteru Kyle Scott, američki ambasador u Srbiji.

Vučić nastavlja biti na meti jer misli da može “imati i ovce i novce”, ostavljati dojam progresivca, a gurati nacionalističku retoriku. “Srbija neće morati ujednačiti svoju vanjsku politiku s EU sve dok ne počnu pregovori o poglavlju 31 u kojem se radi o sigurnosnoj, vanjskoj i odbrambenoj politici.

Ruska propaganda utjecala je na to kako srpske vlasti predstavljaju teške demokratske reforme koje traži EU. Odbijanje srpskih političara da provedu te reforme prikazuje se kao patriotizam”, izjavila je Jelena Milić iz Centra za euroatlantske studije u Beogradu. “Možemo se jednostavno riješiti tog pritiska odustajući od pregovora. Ali ako želimo biti dio EU, moramo se odlučiti, prije ili poslije. Ovo je naša zadnja šansa da pripadnemo civiliziranom svijetu”, izjavila je Milić.

 

Izvor: jutarnji



Back to top button