Zahvaljujući dugoj historiji postojanja, Bosna i Hercegovina ima i izuzetno značajno kulturno-historijsko naslijeđe, o čemu svjedoče izuzetno vrijedni spomenici koji se mogu vidjeti u gotovo svakom kutku naše domovine.
Nelegalna gradnja
Ti svjedoci duge i burne historije već stoljećima unazad, ali i danas, izazivaju divljenje, pogotovo stranih turista koji upravo kulturno blago navode kao jedan od najčešćih razloga posjeta našoj zemlji, nerijetko nam poručujući kako nismo ni svjesni kakvim draguljima raspolažemo.
Da je svijest o tom pitanju veoma niska, potvrđuje, nažalost, i poduga lista ugroženih nacionalnih spomenika u BiH. Prema evidenciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, trenutno njih 78 ima taj neslavni epitet.
Osim što mnogi od njih propadaju zbog nebrige ili, jednostavno, neodolijevanja zubu vremena, mnogo je primjera i da spomenici stradaju isključivo od ljudske ruke, a primjeri uništavanja koji su, uglavnom, uzrokovani nelegalnom gradnjom su frapantni.
Tako pojedinci sebi daju pravo da grade teniske terene na dijelovima zemljišta gdje se nalaze nacionalni spomenici, da vade kamen iz zidova zaštićene tvrđave i koriste ga za pravljenje svojih objekata, da kopaju i uklanjaju predmete arheološkog naslijeđa, da spomenike uništavaju u vojnim vježbama, da vozilima prelaze preko nekropola, ali i da potkopavaju nekropole, zbog čega iz grobnica ispadaju kosti onih koji su tu sahranjeni. Takav je slučaj na nekropoli sa stećcima na lokalitetu Navitak u olovskom selu Boganovići.
Govoreći o ugroženim nacionalnim spomenicima, u Komisiji nam objašnjavaju da je ova lista napravljena kako bi ukazali na to da ovom historijskom blagu prijeti nestanak, ali i s ciljem usmjeravanja pažnje svih nadležnih institucija na problem, kao i mogućih donatora i investitora.
– S obzirom na to da je implementacija odluka Komisije u nadležnosti vlada entiteta, Komisija je zatražila da poduzmu sve neophodne mjere iz njihove nadležnosti radi zaštite ugroženih spomenika. Bez obzira na vlasništvo, entitetske vlade su dužne osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju, rehabilitaciju nacionalnih spomenika i druge mjere potrebne za provedbu odluka Komisije – kažu u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Postupak u tužilaštvu
Upitani za sankcije predviđene u slučajevima uništavanja spomenika koji su zvanično pod zaštitom države, u Komisiji kažu da, ukoliko se utvrdi da je došlo do oštećenja ili uništavanja nacionalnog spomenika, pokreće se postupak kod nadležnog tužilaštva radi utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinilaca.
Crkva sv. Nikole u Srđevićima kod Gacka ugrožena usljed slijeganja terena i pojave vlage
– Ukoliko nacionalni spomenik bude uništen, teško oštećen ili izgubi osobine spomenika usljed raznih aktivnosti, uključujući i konzervatorske, restauratorske ili istraživačke radove bez dozvole nadležnog organa, Krivičnim zakonom Federacije BiH utvrđena je kazna zatvora do pet godina, dok je u skladu s Krivičnim zakonom Republike Srpske za isto djelo previđena zatvorska kazna do osam godina – kažu Komisiji.
U vezi s destrukcijom nacionalnih spomenika, odnosno zahvatima koji nisu u skladu s propisanim mjerama zaštite, Komisija, i pored ograničenih nadležnosti u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa, poduzima sve mjere koje joj stoje na raspolaganju.
– Komisija smatra velikim nedostatkom nepostojanje inspektora nadležnog isključivo za kulturno naslijeđe, jer inspekcijski nadzor nad kulturno-historijskim naslijeđem, kao i nadzor nad svim ostalim intervencijama u prostoru, vrši urbanističko-građevinski inspektor. Komisiji nije poznato je li ijedno rješenje urbanističko-građevinskog inspektora u posljednjih dvadeset godina izvršeno, dok je bespravna i neplanska gradnja prisutna u velikom obimu – upozoravaju u Komisiji.
Kriteriji za utvrđivanje najugroženijih spomenika
– da nije bio u potpunosti srušen u ratu 1992./1995.
– da je rijedak ili jedinstven primjerak određenog tipa ili stila
– da ima visoku vrijednost
– da ima veliki značaj za obnovu građanskog povjerenja i za implementaciju mirovnog sporazuma u BiH
– da postoji opasnost da spomenik izgubi svoja najznačajnija svojstva ili da u potpunosti nestane usljed ljudskog ili djelovanja prirode
Veliki potencijal za razvoj turizma
Veliki broj odluka Komisije odnosi se na zaštitu graditeljskih cjelina, historijskih i arheoloških područja te arhiva i zbirki, tako da broj pojedinačnih dobara koja su obuhvaćena zaštitom na osnovu odluka Komisije iznosi više hiljada pokretnih i nepokretnih spomenika.
Osim pokretnih i nepokretnih dobara, nacionalnim spomenicima proglašeni su i gradski urbani ansambli poput Mostara, Jajca, Kreševa, dijelova Stoca i dr. te kulturni pejzaži poput kulturnog pejzaža sela Lukomir, koje karakterizira snažna interakcija prirodnih i antropogenih faktora.
– Svi ovi nacionalni spomenici predstavljaju veliki potencijal za razvoj turizma, što podrazumijeva da kulturno naslijeđe ima tretman razvojnog resursa. Tome obavezno mora prethoditi tzv. upravljanje kulturnim naslijeđem koje mora biti zasnovano na principima integrirane zaštite – kažu u Komisiji.
Izvor: avaz
