Šume – a naročito prašume – su nam važne kao područja koja amortiziraju klimatske promjene – navodi Quantum of Science. One mogu povećati količinu ljetnih pljuskova i smanjiti sušu mijenjajući mikroklimu, usljed interakcije s kišnim oblacima i transpiracije s površine lista.
U Bosni i Hercegovini postoji 12 prašuma među kojima su najvažnije Perućica, Janj, Bobija, Ravna Vala i Plješevica, a nama svakako najbliža jeste Mačen do u blizini Kladnja koja je jedna od rijetkih očuvanih bukovih prašuma.
Prašuma bi trebala biti šuma u kojoj se minimalno 80 godina nije intervenisalo, jednu generaciju, i više – kaže dr. Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu – to su šume gdje čovjek nikada nije intervenisao, čovjek je samo možda prošao kroz njih, ali ih nije sjekao i eksploatisao i te se šume razvijaju na jedan prirodan način.
Upravo u prašumama, u tim nedirnutim šumama, koje nisu ni sađene, ni sječene, količina „zarobljenog“ ugljika je velika i značajna. Zapravo, ove šume su prilično dobro skladište ugljika i neka vrsta „sifona“ za ugljični dioksid, čime su šume zapravo i brana povećanju ugljičnog dioksida u atmosferi, koji je jedan od najvećih doprinosioca klimatskim promjenama.
One su dom velikom broju biljaka, gljiva i životinja, ali i mikroskopskih organizama koji imaju svoju uogu u lancima ishrane i tokovima kruženja materije i energije. U njima su najzastupljenija stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena te smreke.
U njima obitavaju životinje poput vukova, medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, veprova i kuna, kao i orlovi, sokolovi, tetrijebi, kosovi i jarebice.
Pluća Evrope
Gotovo da ne postoji čovjek u BiH koji nije čuo za Perućicu, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska
Smatra se starom oko 20.000 godina. Jedna je od posljednjih i najvećih prašuma na Starom kontinentu, a svojom ljepotom očarava sve one koji je posjete.
Prepuna je prekrasnih netaknutih prirodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad koji se nalazi u srcu prašume viši od 70 metara. Ljudska ruka nikada nije imala utjecaj na ciklus rađanje-život-umiranje biljaka i životinja u ovoj prašumi. U njoj se nalazi veliki broj stabala starih oko 300 godina.
Prvo prirodno dobro BiH na UNESCO listi
Prašuma Janj je prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine koje je uvršteno na UNESCO listu svjetske baštine. Ona predstavlja strogi prirodni rezervat površine 295 hektara unutar kojeg je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost.
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a proglasio je krajem jula prošle godine prašumu Janj kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja. Ova prašuma našla se među 15 novih zaštićenih područja iz šest država potpisnica Konvencije UNESCO o zaštiti prirodne i kulturne baštine.
