Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, smatra da zbog indolentnog odnosa vlasti u prethodnih desetak godina, Federacija Bosne i Hercegovine je apsolutno nespremna u slučaju da dođe do prekida snabdjevanja gasa iz Rusije.
Kaže kako se ništa nije uradilo po pitanju gasifikacije uz pomoć alternativnih izvora i da se vodila politika od danas do sutra.
“Šta smo mi učinili odnosno šta nismo učinili kao država da imamo alternativu, a ne alternativu koja bi opet bila negdje sa istoka, nije bitno koji je tok u pitanju. Zašto nismo za ovih deset ili 15 godina uradili vezu prema otoku Krku, spojili se prema Zagvozdu, prema Imtoskom kroz Federaciju Bosne i Hercegovine, gdje nam ni Dodik ni bilo ko mogao pravit bilo kakve probleme i imali trajnu alternativu za snadbjevanje Bosne i Hercegovine preko otoka Krka,” kaže Jerlagić.
Jerlagić pojašnjava kako se nakon krize sa snadbjevanjem gasom do koje je došlo 2009. godine krenulo sa procesom gasifikacije.
“Ja se dobro sjećam sa projektom gasifikacije od Zenice prema Travniku, da se tu odradio jedan dio posla koji je u to vrijeme radilo Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine, i da se trebalo nastaviti kasnije sa razvijanjem projekta od Travnika preko Bugojna, Kupresa, Tomislavgrada, Posušja, odnosno do granice sa Hrvatskom. Evo sad vidimo da se to radi, da se to pokrenulo, ali nažalost prošlo je 13 godina od toga i često puta se ponašamo poput noja zabijene glave u pijesak, čekajući neku sudbinu,” prisjetio se bivši direktor Elektroprivrede BiH.
Kaže kako smo držali sudbinu u svojim rukama i da nismo mogli sebi dopustiti da ovisimo samo o ruskom plinu.
“U mandatu 2006. – 2010, ministarstvo energetike, rudarstva i industrije FBiH je pokrenulo pitanje, jednog velikog skladišta gasa, podzemnog. Nažalost, jedan od gradonačelnika u Federaciji BiH svojim politikanskim, ne bih rekao političkim djelovanjem, suzbio taj projekat i odustalo se od Tetime odnosno starog rudnika soli pored Tuzle, da se uradi to skladište gasa. Koliko god bi ono bilo, moglo bi poslušiti za neki period, neki bajpas kada ostanemo bez gasa,” tvrdi Jerlagić.
Kaže kako u ovako kratkom vremenu ne postoji bilo kakva alternativa koja bi se mogla osigurati do sljedeće sezone grijanja.
“Apsolutno nikakvo rješenje, tako je kratko vrijeme, tako su kompleksni to projekti da nema šanse da se nađe bilo kakvo alternativno rješenje,” pojašnjava Jerlagić.
Najbrže rješenje, pojašnjava je varijanta prema otoku Krku, jer Hrvatska radi do granice, ali to je projekat koji traje nekoliko godina. O eventualnoj južnoj interkonekciji koja bi nas spojila na gasovod TANAP, kojim se vodi gas iz Azerbejdžana kaže kako vlasti nisu uradile ništa da bi se to uradilo na vrijeme.
“Naše vlasti su, sve vrijeme u zadnjih deset godina, to posmatrale, previše nijemo, da se ništa nije značajno radilo, da smo se previše pouzdali u ovu varijantu gasa koji dolazi iz Rusije. To su katastrofalne energetske politike koje su vođene,” stav je Jerlagića.
Ne postoji mogućnost alternativnog transporta ukapljenog plina sa Krka pomoću voza jer se radi o zanemarivim količinama. U Sarajevu ne postoje ni skladišta koja bi mogla odgovoriti toj situaciji.
“Vrelovod iz termoelektrane Kakanj, mislim da je i tu momentum i vrijeme davno isteklo. Jer obzirom da je životni vijek tih blokova u Kaknju prilično pri kraju, tako da sad razmišljati o takvom projektu, a ne prije 25 godina kada mu je bilo vrijeme,” komentariše još jedno u javnosti često spominjano riješenje.
Kaže da ne postoji varijanta alternativnog grijanja Sarajeva u slučaju da dođe do obustave ruskog plina. Elektroenergetska mreža ne bi mogla da podnese prebacivanje na grijanje uz pomoć električne energije, a i računi bi bili višestruko veći.
“Prije svega ta struja će biti užasno skupa. Mi očekujemo poskupljenje i u domaćinstvima od 1.1. 2023., mimimalno za 20 do 30 posto. Cijene električne energije iz dana u dan rastu i mislim da nema ekonomske osnove da se električna energija koristi kao mogućnost grijanja stanova kuća.”
Podsjećamo, Rusija je jučer obustavila izvoz plina u Poljsku i Bugarsku. To je izazvalo zabrinutost zbog snadbjevanja Bosne i Hercegovine preko plinovoda koji ide kroz Bugarsku, ali za sada odgovorni tvrde da nije ugroženo snadbjevanje naše države.
