Još se ne zna hoće li visoki predstavnik Kristijan Šmit predstaviti svoj izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti UN-a. Bosna i Hercegovina na dnevnom redu trebala bi se naći danas. Šmitovom izvještaju, izrazito kritičkih tonova, protivi se Rusija koja je uvjetovala vetom produženje mandata EUFOR-u ako se visoki predstavnik obrati u Njujorku.
Iz Savjeta bezbjednosti UN-a za BHT1 poručuju da se rasprava o obraćanju visokog predstavnika i dalje vodi među zemljama članicama. Debata, kao i glasanje o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, pomjerani su na kalendaru Savjeta bezbjednosti, da bi na kraju, umjesto za utorak, ostavljeni za srijedu. Ide li visoki predstavnik u Njujork i prezentuje li svoj izvještaj – iz OHR-a odgovaraju neodređeno.
“Redovni izvještaj visokog predstavnika Ujedinjenim nacijama dostavljen je i distribuiran članicama Vijeća sigurnosti UN-a. Biće objavljen na veb stranici OHR-a nakon što bude objavljen u Sistemu službenih dokumenata UN-a. Prerogativ Vijeća sigurnosti je da odredi datum i format sastanka na kojem će se raspravljati o situaciji u BiH”, kažu iz OHR-a.
Razlog za neizvjesnost je stav Rusije, koja je uslovila glasanje o produžetku mandata EUFOR-u izbacivanjem dijelova o OHR-u iz Rezolucije koja treba biti usvojena na sjednici. Rusi, ali i Kinezi odbijaju da se Kristijan Šmit uopšte obrati i priča o izvještaju koji je kritičan prema članu Predsjedništva Miloradu Dodiku. Dok se zvanično još ništa ne zna, u njemačkom Savjetu za politiku demokratizacije tvrde da su ostale članice popustile pred Rusijom, što na neki način smatraju Šmitovim degradiranjem.
“Tri stalna zapadna člana Vijeća, SAD, Velika Britanija i Francuska su pristali na ucjenu od Strane Rusije da briše sve odredbe u Rezoluciji koja će se danas izglasati vezano za OHR. Gospodin Šmit koji zbog toga izgleda nije otputovao u Njujork uopšte, po prvi put u istoriji Ureda visokog predstavnika ne može predstavljati svoj izvještaj”, izjavio je Bodo Veber iz Vijeća za politiku demokratizacije.
“O tome se raspravlja iza zatvorenih vrata sa zemljama članicama Vijeća sigurnosti. Bosna i Hercegovina nema pristup takvim razgovorima pošto su oni zatvoreni. Pretpostavljam da će biti sigurno a to je da će doći do produženja mandata EUFOR-a i to za narednih godinu dana”, smatra veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj.
A dokument, koji obuhvata period od aprila do oktobra ove godine – kritički i sa zabrinjavajućim tonom. U samom uvodu – bojazan za opstanak Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda. Uporni, ozbiljni izazovi prema osnovama Općeg okvirnog Sporazuma za mir entitetskih vlasti Republike Srpske, na čelu s najvećom strankom SNSD, čiji je predsjednik član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako na to ne odgovori međunarodna zajednica, to može voditi ka poništenju Sporazuma za mir”, navodi se u izvještaju.
Piše Šmit i da vlasti Republike Srpske ozbiljno krše Dejtonski sporazum, te da bi, ukoliko se uspije u toj namjeri, Republika Srpka bila uklonjena iz ustavnog poretka BiH. To je, smatra, sinonim za secesiju. Podsjetio je na donošenje novih zakona u Narodnoj skupštini, te na namjeru da se Republika Srpska povuče iz uspostavljenih državnih institucija.
Šmitov izvještaj, kao i sjednica Savjeta bezbjednosti dolazi u momentu pojačanog angažmana predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Zvaničnici evropske unije, ambasadori i predstavnici Sjedinjenih država, u više navrata sastančili su sa domaćim političkim predstavnicima. Dogovora o izlasku iz krize i deblokadi institucija – čak uz tu vrstu pritiska, i dalje nema.
Izvor: bhrt.ba