Sedmicama su zatvoreni svi kafići, restorani, kina, noćni klubovi i sve lokacije koje inače podrazumijevaju veću količinu i protok ljudi u ograničenom prostoru, jer masa ljudi na jednom mjestu naročito pogoduje širenju zaraze s obzirom na to da se covid-19 širi međuljudskim kontaktom.
Aktualne mjere, naravno, ne mogu vječno biti na snazi te će u budućim mjesecima biti potrebno osmisliti i provesti strategiju otvaranja, pritom pazeći da ne dođe do razbuktavanja zaraze.
Slične su mjere uvele i brojne druge članice Europske unije, od kojih neke sada polako počinju s ponovnim otvaranjem društva.
Merkel: Moramo naučiti živjeti s virusom
Njemačka kancelarka Angela Merkel tako je nedavno izjavila da “moramo naučiti živjeti s virusom sve dok ne postoji cjepivo ili lijek protiv virusa”. Merkel je to rekla na konferenciji za medije na kojoj je najavila da će se početkom svibnja u Njemačkoj otvoriti škole, kao i trgovine površine do 800 četvornih metara, ali uz stroge i obavezne sanitarne mjere. No restorani, kafići i šoping centri ostaju zatvoreni, a zabranjena su i velika okupljanja sve do kraja ljeta.
Neke mjere socijalne distance mogle bi potrajati godinama, nema povratka na staro
Prema radu znanstvenika s Harvarda, mjere socijalne distance u SAD-u bi trebale ostati na snazi u nekoj verziji sve do 2022. godine, dakle još najmanje dvije godine, a na slične scenarije se pripremaju i europske zemlje. Drugim riječima, neće biti povratka na staro, već ćemo živjeti u novoj realnosti u kojoj je koronavirus konstantna prijetnja kojom će države i društva morati pažljivo upravljati, a takva situacija će i ostati sve dok se ne pronađe cjepivo.
Capak: Na cjepivo ćemo čekati još oko godinu dana
“Mislim da nekih 12 mjeseci ili koji mjesec više su realni period koji ćemo čekati do cjepiva. Bez cjepiva je scenarij takav da smo početno držali virus pod kontrolom, a očekujem da će tijekom ljeta situacija biti bolja jer je riječ o kapljičnoj infekciji. Po našoj procjeni trebalo bi biti znatno manje oboljelih, a na jesen i na zimu situacija ovisi o brojnim faktorima. No, do ljeta nećemo steći kolektivni imunitet. Ako virus ostaje isti kakav jest, nastavit će se to prokuživanje i trebat će još jedna sezona da se zaustavi širenje infekcije. Ako će se virus mijenjati, u tom slučaju nam slijedi sezonstvo, a možda bude i scenarij kao sa SARS-om pa možda nestane i njegov mlađi brat”, izjavio je neki dan ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak, član Stožera civilne zaštite RH i jedan od ključnih stručnjaka u borbi protiv zaraze.
Koliko je polagano popuštanje mjera kompliciran proces svjedoči i nedavno otvaranje tržnica, na kojima je uočeno veliko kršenje zaštitnih mjera.
Dr. Natko Beck: Mi ovaj virus ne poznajemo i svaki plan koji radimo je račun bez krčmara
“Imam osjećaj da će ljudi poludjeti ako se u jednom trenutku ne počne s otvaranjem kafića i restorana, mi nemamo psihološke kapacitete biti dugo bez toga”, kaže nam kroz smijeh dr. Beck.
“Vidimo na primjeru Švedske kako bi to moglo funkcionirati: zabranjeno je sam uzimati piće, već se može ući i sjesti za stol pa te konobar posluži. Tu će najvjerojatnije biti obavezno korištenje zaštitne opreme. Prije smo se znali smijati Japancima što hodaju svugdje s maskama na licu, no to sada postaje i naša realnost”, objašnjava.
“Pitanje je kolika će biti fluktuacija virusa u populaciji, jer na temelju toga će se određivati koje će se mjere i kako provoditi. To je najgore kod koronavirusa, mi njega ne poznajemo i svaki plan koji radimo je račun bez krčmara. Glavno je pitanje kako će epidemija reagirati na naše mjere. Sad za Uskrs smo malo olabavili mjere i ljudi su se više družili, a u sljedeća dva tjedna ćemo znati hoće li biti reperkusija zbog toga. Takav test smo već prošli s potresom u Zagrebu”, ističe Beck.
Pitamo ga konkretno, koji su praktični izazovi ako za nekoliko mjeseci bude dozvoljeno otvoriti kino-dvorane.
Ventilacija je ključni izazov zatvorenih prostora
“Otvaranje kina je jako komplicirano pitanje. Ovaj virus nije poput SARS-a te mnogo duže ostaje u zatvorenom prostoru i na površinama. Bez odgovarajuće klimatizacije, zaštitne opreme i dezinficiranja zatvoreni prostori poput kina će biti veliki potencijalni izvor zaraze. Kino-dvorana ne može biti ispunjena do kraja ako želimo čuvati socijalnu distancu. Ovaj virus je od prvog SARS-a “naučio” kako se brzo širiti te ne daje ispočetka jaku kliničku sliku, zbog čega ga je teško brzo detektirati”, kaže Beck.
Ističe da je odgovarajuća ventilacija zatvorenih prostora ključna.
“Ventilacijski sustavi zatvorenog tipa nam više nisu od koristi u ovoj situaciji. Cijela se dvorana može između projekcija filma dezinficirati, ali ako kino ima zatvoren ventilacijski sustav, virus tu i dalje cirkulira. Takva je bila situacija u bolnici u Dubravi, morali su odvajati jedan dio koji je bio ventilacijski zatvoren. Puni kapacitet dvorane neće smjeti biti ispunjen sve dok ne dođe cjepivo. Sljedeće dvije godine nam slijedi ispipavanje terena s virusom”, navodi Beck.
Konobari s maskama i gumenim rukavicama?
Hoće li postati uobičajeno da konobari u kafićima nose rukavice i maske, hoće li biti potrebno mijenjati rukavice nakon posluživanja svake narudžbe, zanima nas dalje.
“Gumene rukavice samo po sebi nisu zaštitno sredstvo protiv virusa, dok maska jest. Gumene rukavice su sredstvo zaštite ruku. One se mogu i više puta oprati, dezinficirati i koristiti, što je bolja opcija nego direktno dezinficirati ruke i tako si uništavati kožu. U medicini se koriste rukavice u dvije svrhe. Prva je da zaštitimo svoje ruke. Primjerice, kada radim ultrazvuk, nosim rukavice da bih svoje ruke zaštitio od gela, koji smeta koži. Druga svrha je, primjerice, tijekom operacije, kada liječnik nošenjem rukavica (i druge zaštitne opreme) štiti pacijenta od vlastitih bacila, tj. da se zadrži sterilnost prostora”, objašnjava ovaj liječnik.
Restorani kao potencijalna žarišta širenje zaraze
Kako bi uopće u praksi u restoranima mogao funkcionirati proces pripremanja i posluživanja hrane?
“Oprati escajg u toploj vodi sa sredstvom za čišćenje je dovoljno, ne treba ga se dezinficirati nakon svakog korištenja. Stvar je u tome da čovjek koji uzima escajg u svoje ruke nakon pranja mora imati čiste ruke i masku na sebi. Mi ionako nismo imali uvid u to što se događa u kuhinji restorana, no znamo da sigurno postoje kuhari koji su se pridržavali svih higijenskih mjera, kao i onih koji nisu. Dovoljan je jedan kuhar koji je pozitivan na koronavirus i koji radi salate da se zaraza proširi na mušterije restorana koji će onda jesti te salate”, navodi Beck mogući horor scenarij kada je riječ o restoranima.
“Ne znamo ni kako ovaj virus reagira na termičku obradu”
“Premalo znamo o ovom virusu da bismo točno znali kakve protokole u kuhinji treba uvesti. Ako me pitate za salmonelu, tu je sve jasno. Ne znamo ni kako ovaj virus reagira na termičku obradu. Prvo smo mislili da se virus na površinama zadržava samo 5-6 dana, u međuvremenu smo saznali da je na jednom kruzeru otkriven i 17 dana kasnije. Tu je i pitanje imuniteta odnosno znači li da si imun na virus ako preboliš jednom covid-19. Jedan kuhar koji je prebolio koronavirus odmah na početku ove pandemije ga možda opet može dobiti za tri mjeseca, dakle ni to nije jasna situacija. Pitam se i kako će funkcionirati i dostava namirnica u restorane”, nastavlja Beck.
Na koncerte zasad možemo zaboraviti
A što je s koncertima? Kako bi uopće mogao izgledati jedan koncert u Tvornici ako želimo poštovati mjere i razmak? Znači li to da će ljudi u Tvornici stajati udaljeni jedni od drugih dva metra i da će svi nositi maske ili da u dogledno vrijeme jednostavno trebamo odustati od okupljanja te vrste, pitamo dr. Becka.
“Ovo drugo. Ja sebi ne mogu zamisliti da je uskoro moguće održavanje koncerata na stari način, osim ako bismo se odlučili na prokuživanje cijele populacije u jednom trenutku. Moguće je da ćemo za dva-tri mjeseca prijeći na švedski model, pa možemo reći da je npr. ljudima do 40 godina dozvoljeno okupljanje na koncertima. Kod nas je to problem jer smo na ovim prostorima povezaniji s našim roditeljima, pitanje je onda kako njih zaštititi. To je najveći rizik.
Beck zaključuje da će najveći problem biti zatvoreni prostori s lošom ventilacijom te da je svugdje sada potrebna snažna ventilacija s filterima koji bi zrak vukla van, a izvana ubacivala novi. “To je zasad znanstvena fantastika”, kaže ovaj liječnik.
Ekonomske posljedice
Da sažmemo: kafići bi mogli koliko-toliko funkcionirati, kina su veći problem, a restorani najveći, dok na izlaske na koncerte zasad možemo zaboraviti.
Posebno je, pak, pitanje mogu li kafići i ostali ugostiteljski objekti, kina, koncertne dvorane, noćni klubovi i slična mjesta uopće ekonomski funkcionirati u situaciji u kojoj se nikako ne smije popuniti puni kapacitet njihovih prostora, no to nije tema za medicinske stručnjake.
Index