NAJDEPRESIVNIJI DAN
Čitajući više o ovom danu, naiđoh na tekst jednog hrvatskog portala u kojem piše kako se ideja o najdepresivnijem danu rodila u Velikoj Britaniji, pa je univerzitetski profesor Cliff Arnall osmislio formulu kojom može odrediti najdepresivniji dan u godini.
U obzir je uzeo zimsko vrijeme i sivilo, dugove, odnosno vezu između dugova i mogućnosti da ih otplatimo, pad motivacije i osjećaj potrebe za preuzimanjem kontrole nad svojim životom.
Prema toj formuli, rezultat je najčešće padao na treći ponedjeljak u godini.
Drugi su ga, pišu kolege, upozoravali kako mnogo toga što bi tvrdnji dalo vode, nedostaje. Tako se i univerzitet na kojem predajem ogradio od depresivnog dana. No, treći ponedjeljak u godini postao je dan koji se koristi čak i u reklamne svrhe.
GDJE JE BiH?
Mnogi će reći kako u BiH nije teško biti depresivan. Osim vremena, nizak životni standard, sistem koji za one kojima najviše treba izdvaja najmanje.
Trend odlaska i dalje je aktuelan. Ne mijenjaju nas ni brojke ni analize. Prema nekim podacima, posljednjih šest do sedam godina više stotina hiljada stanovnika napustilo je BiH. Jer nisu sretni ni ispunjeni.
Pokazali su ovo podaci ankete o radnoj snazi koju objavljuje Agencija za statistiku BiH i Unije za održivi povratak. Mnogi su dugotrajno pokazali da nisu zainteresovani za povratak, a dobar dio njih spreman se odreći i državljanstva.
Izostala je strategija zadržavanja ljudi u matičnoj zemlji, ali i neka koja bi im ponudila da budu sretni.
Oni koji su ostajali, a uglavnom je riječ o osobama treće životne dobi, jedva preživljavaju. Više od 400.000 penzionera u FBiH, a blizu 176.000 njih primalo je 371 KM mjesečno, 20.000 njih 460, a 31.000 ljudi primala je penzije manje od 370 KM. Znači to da ih ima i s primanjima u iznosu 100 KM.
Inače, potrošačka korpa je rasla. Ona sindikalna koju je uradio Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunata za posljednji kvartal prošle godine iznosi 2.370 KM i za više od 370 KM veća je od prethodne. S tim u vezi, ono što su ljudi zarađivali u BiH uglavnom nije bilo dovoljno ni za šta.
ANALIZE…
Analitička kompanija koja je radila istraživanja zemalja širom svijeta o tome koliko su njeni građani sretni, zadovoljni, emotivno ispunjeni i koliko pozitivno razmišljaju, još prije pet godina BiH je svrstala na listu zemalja čiji građani nisu dovoljno sretni ni zadovoljni svojim životima.
Ispitanicima su se inače postavljala pitanja da li su odmorni, da li im se obraćaju s poštovanjem, da li su se smijali jučer, jesu li naučili nešto novo, jesu li uživali u jučerašnjem danu, jesu li osjetili psihičku bol, osjećaju li stres, jesu li ljudi, jesu li to bili… I najniže smo kotirali.
Prošle godine su, prema svjetskom izvještaju o sreći “World Happines Report”, koji su uradili Ujedinjeni narodi, najsretniji ljudi živjeli u Finskoj, potom u Danskoj, Norveškoj, Holandiji i Irskoj.
BiH je i prema tom izvještaju bila među najlošije pozicioniranim zemljama regije. Iza nas je bila jedino Sjeverna Makedonija.
Prilikom izrade liste u obzir se uzimaju, među ostalim, BDP po glavi stanovnika, socijalna podrška, očekivano trajanje života u zdravlju, sloboda u donošenju životnih odluka, velikodušnost i percepcija korupcije.
Iako se o sreći u BiH razgovara kao o nečemu imaginarnom, što se u čovjeku tokom dana probudi ili ne probudi, druge zemlje razvile su cijele strategije kako stanovništvo učiniti sretnim. Butan, Nigerija, UAE i Venecuela oformili su i Ministarstvo sreće.
Prva zemlja koja je uvela Ministarstvo sreće je Butan, a pravo na sreću im je upisano u član 9. njihovog ustava. Prije pet godina samo 8,8 posto stanovnika Butana je izjavilo da je “nesretno”. Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata slijedila je Butanov primjer.
Oformili su Ministarstvo sreće, a u dvije godine poslije ovakvog organizovanja na ljestvici sretnih skočili su za sedam pozicija.
Mnoge zemlje o strategiji sreće ne žele razgovarati jer tvrde kako je sreća ustvari emocija subjektivne prirode. Ili je osjećaš ili ne.
A pričali bismo o sreći i čudili se što nas podaci poražavaju. Inače, psiholog s početka priče Arnall izračunao je i koji je najsretniji dan u godini. Kreće se od 20. juna pa sve do 25.
Pa čemu god da se radujemo!
Izvor: Hayat.ba
