On je mlad, uspješan, inteligentan, sposoban, ponos cijelog bh. društva. Malo je onih koji nikada nisu čuli za njegovo ime, a čuo je i cijeli svijet.
On je Almir Badnjević iz Bosanske Krupe, jedini doktor nauka iz oblasti bioinženjeringa u Bosni i Hercegovini. Ugledni američki magazin Marquis 2016. godine proglasio ga je jednim od najistaknutijih ljudi na svijetu na svojoj listi “Who is who in the world?”.
Član je uprave najveće evropske organizacije iz oblasti medicinskog i biološkog inžinjeringa (EAMBES). Profesor doktor Badnjević je i član uprave Kliničkog inžinjeringa pri međunarodnoj organizaciji (IFMBE), gdje s još osam predstavnika iz svijeta definira sva pravila iz oblasti kliničkog inžinjeringa. Na čelu je Društva za medicinski i biološki inžinjering u BiH i rukovodi jednom od najopremljenijih laboratorija za testiranje medicinske opreme u Evropi, “Verlab“. Pored toga, predaje na Međunarodnom Burch Univerzitetu, Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te Univerzitetu Warwick u Velikoj Britaniji.
Njegovi uspjesi, titule i priznanja ne mogu stati u ovih nekoliko redova, a tek je na početku svoje uspješne priče. Posljednja u nizu je projekat “Say NO to Germs in Public Transportation”. Prof.dr. Badnjević je sa kolegama i kolegicama aplicirao u sklopu UNDP Smart Sarajevo projekta s ciljem zaustavljanja širenja bakterija i virusa u javnim prevozima, te smanjivanja zagađenje vazduha u gradu Sarajevo.
Tim povodom smo razgovorali sa izvanrednim profesorom doktorom Badnjevićem.
Šta vas je privuklo oblasti koja nije toliko prepoznata u BiH, a jedna je od najznačajnijih u svijetu?
Prof.dr. Badnjević: U periodu dok sam bio srednjoškolac interesovao sam se za stvari koje su aktuelne u najrazvijenim zemljama svijeta, a koje još uvijek nisu zaživjele u BiH. Tako sam u to vrijeme pokrenuo priču vijeća učenika u srednjim školama, napisao prve statute za ovo, te kroz OSCE, SHL i druge NGO organizacije vodio mnoge peeredukacije iz ove oblasti. Za vrijeme fakulteta sam prepoznao da je biomedicinski inžinjering (kao spoj inžinjerstva i medicine) nešto što me zaista zanima i što je budućnost u svakom slučaju. Samim tim sva moja dalja usavršavanja su išla u tom smjeru. Sada prepoznajem nedostatke i neispričane priče u ovoj oblasti, pa u posljednje vrijeme na međunarodnom nivou pišemo direktive, standarde i preporuke iz oblasti biomedicinskog inžinjeringa, sa posebnim fokusom na klinički inžinjering i medicinske uređaje. Pored toga dosta koristimo i algoritme mašinskog učenja i vještačke inteligencije za predikcije i klasifikacije određenih dijagnoza i stanja kod pacijenata. U konačnici, ukoliko se dovoljno zanimate za neku oblast u trenutnoj životnoj dobi, te družite sa ljudima koji su na najvišem svjetskom nivou iz te oblasti (što sam dosadašnjim radom i prepoznatim rezultatima uspio sebi obezbjediti), sasvim sigurno ćete imati i rezultate.
Koliko su mladi ljudi zainteresovani za oblast bioinženjeringa u BiH?
Prof.dr. Badnjević: Naši mladi ljudi su izrazito inteligentni, te kada imaju dobar motiv mogu da naprave čudo u svakoj oblasti. Ovo je naročito bitno podvući, jer oni nemaju mogućnost da koriste kapacitete velikih i bogato opremljenih istraživačkih instituta i centra, ali opet uspjevaju da ostvare zapažene rezultate u svijetu. Isto je i u ovoj oblasti. Međutim, problem BiH je taj što još uvijek nisu ispoštovane preporuke WHO u kojima je navedeno da svaka zdravstvena ustanova mora da ima zaposlenog biomedicinskog inžinjera. Dok se to ne riješi, kao što je riješeno u svim EU državama, postojat će problem zaposlenja ovog kadra u BiH.
Šta smatrate najvećim uspjehom u svojoj dosadašnjoj karijeri?
Prof.dr. Badnjević: Za mene lično moj najveći uspjeh je moja porodica, a najveći izazov izvesti dvoje svoje djece na pravi put. Vjerujem da je to svim roditeljima glavna stvar.
A profesionalno najveći uspjeh je prošlogodišnja nagrada za najbolji članak i istraživanje iz oblasti kliničkog inžinjeringa na svijetu za 2018. godinu koji smo dobili od strane IFMBE (International Federation for Medical and Biological Engineering). Što je Oscar u filmskoj industriji, ovo je Oscar u našoj oblasti. Siguran sam da nikada ništa slično iz oblasti nauke BiH nije dobila.
Šta smatrate najvećim nedostatkom obrazovnog sistema u BiH?
Prof.dr. Badnjević: Mnogo je nedostataka u našem obrazovnom sistemu. Dovoljno je uzeti činjenicu da nemamo ministarstvo nauke na državnom nivou, da rasipamo kapacitete i infrastrukturu po kojekakvim entitetima i kantonima, a jedva nas sve ukupno ima oko 3,5 miliona, itd. Dakle, prvenstveno smo krivi sami sebi. Da se bolje organizujemo, te da zaista želimo dobro nama i našoj djeci, popravili bismo ovaj nakaradni sistem. Ovako uglavnom gubimo one najbolje i najtalentovanije mlade ljude.
Koja je razlika između naših studenata i studenata u drugim državama?
Prof.dr. Badnjević: Jedina razlika je u tome što studenti u razvijenim zemljama studiraju u dosta opremljenjim Univerzitetima, stiču više praktičnih znanja kroz samo školovanje, te su više fokusirani na konkretne stvari. Isto tako, dosta su opušteniji, jer su sigurni da će se nakon školovanja odmah zaposliti. Kod nas trenutno vlada neka vrsta paralelnog sistema. Imate još uvijek dosta starijih profesora kojima je bitno šta se dogodilo 853. godine prije nove ere u 14:50 minuta, iako to nikada studentu neće trebati ili da student zna riješiti površinski integrale n-te vrste iako ni profesor ni student ne razumiju šta rješavaju. S druge strane, tu je dosta i mlađih profesora koji žele što više praktičnih stvari da uvedu, te da prate svjetske trendove. U spoju ta dva paralelna svijeta, najteže je studentima. Međutim, najporažavajuće za naše studente je činjenica da po završetku fakulteta počinju njihovi stvarni problemi, a to je zaposlenje. To zaista predstavlja veliki pritisak za naše studente.
Naši mladi ljudi su prepoznati u svijetu i nižu sjajne uspjehe, ali nisu prepoznati u svojoj domovini. Zbog čega je to tako i šta učiniti da zadržimo naše najbolje pojedince ovdje kako bi zajedno gradili uspješno društvo i zajednicu?
Prof.dr. Badnjević: Kako znam za sebe, znam da ljudi u BiH cijene svoga jedino ako uspije vani i ako ga priznaju stranci. Ako nema toga, ima poštovanja, ali tek nakon smrti. To je tako, jer znaju da poslije smrti za vlastiti šićar mogu koristiti ime onoga kome za života nisu željeli priznati uspjeh.
Najbolje ljude možemo zadržati jedino ako im ponudimo barem približne uslove koje oni dobijaju van BiH. A ovo ćemo početi da radimo tek kada počnemo poslove i pozicije dodjeljivati po referencama i kvalitetu, te prestanemo sa namještanjima konkursa i poslova u korist svoje rodbine i prijatelja. Međutim, bojim se da ovo nećemo ubrzo dočekati.
U čem se ogleda značaj inicijative „SAY NO TO GERMS IN PUBLIC TRANSPORTATION“?
Prof.dr. Badnjević: Sarajevo, a i ostali veći gradovi u BiH, imaju ogroman problem zagađenja vazduha. Po WHO statistici Sarajevo je u 5 najzagađenijih gradova na svijetu. Ne čudi činjenica što imamo ogroman broj pacijenata sa dijagnosticiranim malignim i hroničnim oboljenjima. Pored toga, gotovo da ne postoji neka pandemija koja ne pogodi u velikoj mjeri građane u Sarajevu. Po uzoru na projekat koji je sproveden u podzemnoj željeznici Londona, predložili smo projekat uništavanja i zaštite od mikroorganizama pomoću nove revolucionarne tehnike imena ZOONO. Radi se o sredstvu za zaštiti od mikroorganizama, koje kada se nanese i osuši, djeluje na površinama 30 dana, a na koži i do 24 sata. Tada ste zaštićeni od 99% poznatih mikroorganizama (bakterija, virusa, algi i gljivica). Statistike u ostalim svjetskim gradovima pokazuju da stanovnici više koriste javni prevoz kada znaju da su zaštićeni od prenosa virusa i bakterija, a smanje korištenje vlastitih automobila. Ako se zna da je u velikoj mjeri uzročnik zagađenja vazduha dim iz auspuha automobila, onda ćemo pored zaštite javnog prevoza, smanijiti i zagađenja vazduha. Vrlo jednostavno i dokazano rješenje!
U kojoj je fazi trenutno inicijativa?
Prof.dr. Badnjević: Projektni prijedlog (aplikacija) je dostavljen predstavnicima Smart Sarajevo projekta (UNDP i grad Sarajevo), te će se do kraja augusta sve pristigle aplikacije evaluirati i odabrat će se pobjednici.
Šta obični ljudi mogu uraditi kako bi podržali ovu inicijativu?
Prof.dr. Badnjević: Stvar je vrlo jednostvna. Uđete na link Smart Sarajevo inicijative:
https://sarajevo-consul.sini.cloud/proposals/22-say-no-to-germs-in-public-transportation
Registrujete se i kliknete na Podrži prijedlog: „Say NO to Germs in Public transporatation“.
Zašto biste preporučili mladim ljudima da se prijave na „BH Engineering Week“?
Prof.dr. Badnjević: Mladi ljudi su budućnost BiH. Trenutno najperspektivniji poslovi, kako u BiH, tako i u ostatku svijeta su inžinjerski. BH Engineering Week je upravo događaj gdje možete da vidite širinu inžinjeringa, poslušate izvanredne predavače (možda i potencijalne poslodavce), te usmjerite svoju budućnost u najboljem mogućem smjeru. Zato pozivam sve mlade ljude širom BiH da dođu u što većem broju na BH Engineering Week.
Razgovarala Selma Begić
