Želite brzo popraviti svoje raspoloženje?

Pustite si jednu od najdražih pjesama

Pjesme koje volimo trenutačni su fiks dopaminom kada ih pustimo. Svejedno je volimo li smooth jazz, narodnjake ili kazahstanski death metal, na svakoga će njegova najdraža pjesma utjecati isto. One su jako vezane uz pozitivna sjećanja, potiču na introspekciju i empatiju, poboljšavaju koncentraciju, tjeraju nas da se krećemo i općenito pozitivno utječu na naše raspoloženje.

Znanost je to višekratno potvrdila, ali većina nas to već sama zna. Samo je potrebno koji put se prisjetiti pustiti omiljene taktove kada nas nešto izbaci iz takta.

Meditirajte/dišite duboko

Pet minuta meditacije čini čuda za naše tijelo. Meditirati možemo skoro svugdje i to je jedan od najboljih prirodnih načina rješavanja stresa (zasigurno i najjeftiniji). Niz istraživanja pokazao je da meditacija smanjuje krvni tlak, poboljšava rad srca i mozga, smanjuje napetost u mišićima, smanjuje simptome PMS-a, ojačava imunitet, kontrolira metabolizam… a govorimo samo o njenim trenutnim učincima!

Samo pet minuta koncentracije na vlastito duboko disanje u mirnom položaju može okrenuti loše raspoloženje naglavačke, a da ne govorimo o dugoročnim prednostima kontinuirane meditacije.

Zapišite si tri stvari zbog kojih ste zahvalni i jednu namjeru koju možete ostvariti

Papir i olovka, ne tipkovnica. Pisanje rukom već samo po sebi ima pozitivan utjecaj na raspoloženje, kreativnost i bolji rad moždanih vijuga. Osim toga, nedavna su istraživanja pokazala da su osobe koje su prije spavanja zapisivale zbog čega su zahvalne u životu odmah dulje i bolje spavale od onih koje nisu.

Isto tako se pokazalo da je zapisivanje razloga nečije zahvalnosti generalno poboljšalo raspoloženje tih osoba na pola godine. Pola godine! Za pet minuta.

Još jednu stvar koju možete zapisati kako biste si popravili dan jest namjera. Napišite jednu stvar koju namjeravate napraviti taj ili sljedeći dan, a koju možete napraviti. Psihološka su istraživanja pokazala da je ljudima za osjećaj sreće pojedinačno najvažniji bio osjećaj osobne autonomije.

Nemojte čekati u redu bez veze

Richard Larson, profesor pri MIT-u koji se bavi teorijom čekanja u redu, procijenio je da ljudi u prosjeku provedu između jedne i dvije godine života čekajući na svoj red, bilo za sporo dizalo, zeleno svjetlo na zakrčenom raskrižju ili svoj trenutak na blagajni supermarketa. Možda se pitate kakav je to profesor koji se bavi glupostima?

Ako znate da američka ekonomija potencijalno godišnje gubi milijarde dolara dobiti zbog loše organizacije čekanja, neće vam se činiti kao glupost. Čekanje na red nam je, razumljivo, jedna od najomraženijih svakodnevnih aktivnosti i dizajneri iskustava već pola stoljeća pokušavaju osmisliti načine da je učine prihvatljivijom (pogledate li se u ogledalo kada čekate ili se vozite liftom?) kako bi nam smanjili stres.

Jer to nam čekanje radi: stresira nas i puni tjeskobom ako ne znamo koliko ćemo točno čekati i hoće li nam se ono isplatiti (u smislu pozitivnog iskustva). Zato bismo trebali malo promisliti i odrediti kako da što manje i bezbolnije čekamo tijekom dana. Primjerice, ako moramo obaviti kupovinu, najbolje je odabrati trgovinu u kojoj možemo kupiti sve što trebamo na jednom mjestu (i čekati u jednom redu).

Nazovite nekog bliskog

Ljudi su društvena bića i kao takva se volimo osjećati da pripadamo negdje. Pozitivni međuljudski odnosi temelj su našeg dugoročnog zdravlja, opuštenosti i sreće. Petominutni razgovor s prijateljem ili članom obitelji kojeg volite psihi je doslovno ono što je šalica dobre jutarnje kave tijelu.

Čak i kratki podsjetnik da pripadamo negdje, pokazalo se, može imati trenutne pozitivne učinke na naše raspoloženje i motivaciju. Zato se prestanite svađati sa strancima po internetu kada pročitate ovaj tekst i javite se nekom koga volite. Čisto da kažete ‘hej’. I to je ponekad dovoljno.

IZVOR: tportal.hr