Smokve, slatko voće koje uspijeva samo u toplijim krajevima svijeta, zbog svojih se ljekovitih i nutritivnih vrijednosti izdiže u vrtlogu mnogih voćki.
Narodnom se predajom ističe da će vas, jedete li smokve, zaobilaziti sve bolesti modernoga doba. Uz to, smokve se nazivaju i najstarijim ljekovitim voćem, a neizostavan su dio mnogih domaćih recepata.
Biljka koja malo traži, a puno daje, kako joj se također tepa u narodu, sadržava visok udio magnezija koji je jedan od temeljnih elemenata zaštite živčanog sistema od stresa, sjajan je za kosti, imunitet, usporava starenje organizma. Osim toga, smokve obiluju željezom, kalcijem, kalijem, bakrom, vitaminima B6, C, kao i betakarotenom. Masnoća gotovo i nemaju, dok su s druge strane bogate vlaknima koja “čine čuda” kada je u pitanju probavni sistem. Pektin iz smokvi smanjuje holesterol u krvi, a vlakna triptofana pomažu kod problema s cirkulacijom i nesanicom.
Svi ljubitelji smokvi uvijek će ih opisati kao vrlo slatko voće – s razlogom, pune su prirodnih šećera koji potiče rad mozga. Dijabetičari s njima trebaju biti oprezni, osobito kada se radi o suhim smokvama koje su gotovo dvostruko slađe od svježih. Suhe se smokve pak preporučuju sportašima kao nutritivno vrijedan međuobrok, osobito u kombinaciji s orašastim plodovima. Osim visokog postotka šećera, smokve sadrže čak 80 posto vode.
Stari Grci i Rimljani smokve su nazivali rajskim voćem jer su primjećivali njihova ljekovita svojstva. Mnogi bi se s tom sintagmom složili i danas, osobito ako znaju da je njihova ljekovitost i znanstveno dokazana.
(Hayat)
