Benjamina Londrc u 26. godini života postala je najmlađi doktor pravnih nauka u BiH. Doktorirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici odbranivši doktorsku tezu iz Rimskog prava. Prethodno je stekla diplome na dva fakulteta i to na Pravnom fakultetu 2013. godine, a zatim i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na odsjeku za istoriju.
Bila je posvećena cijelim svojim bićem. Kaže da kada nešto želite i date svoj maksimum, da uspjeh neće izostati.
– Budući da je studirati dva fakulteta bio ogroman izazov, ništa osim potpune posvećenosti nije dovoljno. Dobre ocjene, podrška roditelja i profesora su bili dodatni vjetar u leđa. Kada se okrenem iza sebe, vidim ukupno jedanaest godina visokoškolskog obrazovanja-četiri godine dodiplomskog studija na Pravnom fakultetu, godina master studija, tri godine studija historije i tri godine doktorskog studija na Pravnom fakultetu. Upisom na drugi doktorat na Odsjeku za historiju, zakoračila sam u dvanaestu godinu. Sretnija sam nego ikad i beskrajno ispunjena, istakla je Londrc.
Teza da su profesori nekada ljubomorni na uspjeh mladih obrazovanih ljudi kod Benjamine ne važi. Kaže da je s njima ostvarila odličnu saradnju.
– Fakultet nas ne uči samo materiji za koju smo se opredijelili studirati. Uči nas strpljenju, poštovanju, trudu, požrtvovanosti. U momentu kada su mladi spremni da uče od starijih, kada iskažu poštovanje i žele prigrliti znanje, sigurno imaju stručnjake koji će im pružiti ruku i pomoći. Mladi često zaboravljaju da je nekada put do cilja važniji od samog cilja. Na tom putu zadovoljstvo je učiti od najboljih. Studiranje nije samo odlazak na fakultet, zahvalna sam za svaki razgovor sa svojim profesorima, iz kojih sam učila nekada i važnije stvari od predmetne materije. Rado se sjetim razgovora sa svojim mentorima, koji bi mi svake sedmice preporučili novu knjigu za čitanje ili pak uputili da pogledam neku od postavki u Umjetničkoj galeriji, ili skrenuli pažnju na novu predstavu u Narodnom pozorištu. Sve je to studiranje. Životno ili fakultetsko, nije važno, istakla je Londrc.
Osim formalnog obrazovanja, Benjamini su u velikoj mjeri pomogle konferencije na kojim je učestvovala i predavala.
– Izlagala sam na preko pedeset domaćih i međunarodnih naučnih i stručnih konferencija. Kvalitetna rasprava sa kolegama o temama kojima se bavite je uvijek plodonosna. Nažalost, na Pravnim fakultetima u Bosni i Hercegovini se ne izučava govorništvo. Meni su upravo konferencije pomogle da usavršim vještinu govora i da uz pomoć rasprava i diskusija sa kolegama dobijem ideje za nova istraživanja i unaprijedim postojeća, kaže Londrc.
Ulog u znanje je ulog u budućnost
Mladi danas ne brinu o znanju, koliko brinu o „papiru“ koje će im dati mogućnost da se zaposle.
– Privrednici, ekonomisti, investitori, napredak mjere visinom dobiti. Pored realnih pokazatelja, postoje i mjere vrijednosti koje su u osnovi težnje za poboljšanjem čovjeka i njegovog položaja. Ulog u znanje je ulog u borbu protiv siromaštva, u kulturu dijaloga, u sigurnost ove zemlje i pojedinca, u elan solidarnosti. Ekonomska izvodljivost ne ograničava opseg onoga što se može učiniti za sebe. Reći ću Vam da je samo jedan ispit na studiju istorije, Historija starog Rima, zahtijevao učenje preko 2500 stranica. A ispita je do sada, na oba fakulteta, bilo preko stotinu. Valorizacija učenja i pročitanih knjiga putem brojeva je strana nauci ali svedeno i pojednostavljeno ima svoj realitet. Učenje je stanje harmonije između čovjeka i nauke, istakla je Londrc za Oslobođenje.
Dodaje da bez obzira na sisteme obrazovanja, obim edukacije, sadržaje, ono što je važno je unutrašnja promjena u našem intelektualnom težištu, lojalnosti, privrženosti i uvjerenjima.
– Budućim studentima bi savjetovala da izaberu studij-oblast u kojoj sebe vide, u kojoj mogu najviše dati i koju će s ljubavlju studirati. Vrijednim i stručnim studentima je lakše pronaći zaposlenje nakon završetka studija, bez obzira na stanje u našoj zemlji, na stanje na tržistu i u ovako slabašnoj privredi naše zemlje. Svojim studentima kažem-još uvijek sam u vašoj koži, iako sam profesor. Prošle sedmice sam polagala ispit iz Latinskog jezika i provela noći u učenju i prevođenju. E ako ja imam energije, morate imati i Vi”, mišljenja je Londrc.
Šetnja voljenim Sarajevom, buket poljskog cvijeća sa Markala i kugla “egipatske vanile”
Opisala nam je kako izgleda jedan dan u životu najmlađeg doktora pravnih nauka.
– Svaki dan je ispunjen zahvalnošću za sve lijepo što opažam u svojoj okolini. Trudim se uživati u svakom detalju, lijepom cvijetu, suncu, razgovoru sa dragim ljudima, i iznova se podsjećati koliko sam sretna što živim ovaj trenutak baš onakav kakav jeste. Nedavno su me pitali kako sam uvijek nasmijana i šta me to čini sretnom? Sugovornik je očekivao poseban recept, prepun detalja- rekla sam, jedna šetnja voljenim Sarajevom, buket poljskog cvijeća sa Markala i kugla “egipatske vanile” su sasvim dovoljni! Sve ostalo dolazi kao plod predanog truda i rada”, kaže Londrc.
Priča mlade djevojke iz Banja Luka koja je dala lažne informacije o tome da će postati najmlađi doktor medicinskih nauka je raskrinkana zahvaljujući portalu iz Banja Luke. Benjamina je mišljenja da trebamo da se radujemo plodovima tek nakon što budu zreli.
– Moj životni san je bio da postanem najmlađi doktor pravnih nauka u Bosni i Hercegovini. To sam postigla u 26-oj godini života. Svoj prvi intervju sam dala tek nakon odbranjenog doktorata. Mladoj, budućoj ljekarki iz Banjaluke, želim da ostvari svoje snove i ciljeve. Tek nakon svega mogu reći da godine nisu bitne, čovjeka ne hrane aplauzi drugih, nego vlastito zadovoljstvo postignutim, rekla je Londrc na kraju razgovora.
