“Sama ideja je nastala iz strašnih priča koje je moj rahmetli djed pričao, a vezane su za vile, čudovišta koja spavaju u rijeci Gribaji i slično. Zapravo djed i pradjed su imali mlin na ovoj rijeci, a tu su čuli razne priče o nadnaravnim pojavama kao naprimjer da veliki gusak sa ogromnim krilo zaustavi vodenički točak i slično”, kaže Delić za Klix.ba koji je široj javnosti poznatiji pod pseudonimom Jerome Stickman.
Delićev rad baziran je na digitalnom crtanju i većinom je okrenut ka webu, gdje i objavljuje svoje stripove, odnosno na izlogu svoje virtuelne kuće – Stickbook. Međutim, kroz svoju dosadašnju ilustratorsku karijeru potpisao se i kao autor stripova koji su doživjeli svoja printana izdanja.
Kada je riječ o djelu “Seoske strahote”, većina priča je zasnovana na usmenim predanjima, dok ima i onih u kojima je Delić mašti pustio na volju. Svima im je zajedničko da su pisane narodnim jezikom uz posebno kreirane ilustracije.
Delić priča da je rad trajao tri godine, a “Seoske strahote” sa sobom donose i dvije mape. Jedna prikazuje mitsko selo Kalaj, a druga izmaštanu dolinu rijeke Gribaje sa mapiranim čudovištima iz narodnog folklora, kojeg je Delić za ovo područje iznova osmislio.
“Ovdje je zapravo riječ o horor bajkama. Svako čudovište zauzima dvije stranice knjige – na jednoj je ilustracija, dok je na drugoj priča. Sve je napravljeno u formi priče o nekom događaju, ali je u prilično duhovitom izdanju. Naprimjer, ovdje imamo čudovište Zavad koje sam izmislio i ono je krivo za pomjeranje međe na selima koja je tamo uvijek top tema”, otkriva autor knjige koja je podijeljena na tri dijela, odnosno na planinu, rijeku i njivu.
“Seoske strahote” su naslonjene na Delićev strip o prvom bosanskom nindži “Ishikawa Seed” koji će s web platforme biti prenesen i na listove papira. Svojevrsni nastavak “Seoske strahote” će doživjeti kroz Delićev horor strip “Salem Hoes” čija je radnja smještena u zabačeno selo na obroncima Majevice.
Inače, “Seoske strahote” će prvi put biti promovisane u subotu, 30. marta ove godine u Bosanskom kulturnom centru u Kalesiji, a nakon toga predstavljanje je planirano u Tuzli te Sarajevu.
