Ministarstvo civilnih poslova BiH proteklih godina bilježi trend rasta odricanja od državljanstva BiH. Tako se u 2017. godini bh. državljanstva odreklo 4.365 osoba, u 2016. godini 4.270 osoba, u 2015. godini 3.528 osoba, a u 2014. godini 3.507 osoba.
To znači da su se u mandatu aktuelne vlasti (koju su na nivou BiH činile političke stranke SDA, HDZ BiH, SBB i Savez za promjene, na nivou entiteta FBiH SDA, HDZ BiH i SBB, a na nivou entiteta RS SNSD, DNS i SP) bh. državljanstva ukupno odrekle 18.563 osobe. BiH je na taj način bukvalno ostala bez gradova veličine Busovače, Čitluka i Ključa.
Ilustracije radi, kada bi se svi stanovnici Bosanskog Grahova, Glamoča, Neuma, Trnova, Pala (FBiH) i Foče u isto vrijeme odrekli bh. državljanstva, taj broj bi bio manji od 18.563, odnosno od broja osoba koje su se od 2014. godine do septembra 2018. godine odrekle bh. državljanstva.
Od januara 1996. godine do septembra 2018. godine se ukupno 80.736 osoba odreklo državljanstva Bosne i Hercegovine. Gledano po godinama, najviše osoba odreklo se bh. državljanstva 2003. godine (9.070) i 2002. godine (8.212), a najmanje 1996. godine (šest osoba), 1997. godine (šest osoba) i 1998. godine (osam osoba).
Za odricanje od državljanstva ili kako to građani obično zovu za “ispis iz BiH” plaća se administrativna taksa od nevjerovatnih 800 KM. Izuzetak su oni građani koji to traže da bi postali državljani neke od zemalja bivše Jugoslavije, jer je u tom slučaju taksa 200 KM.
U protekle četiri godine domaće vlasti, osim deklarativnog izražavanja zabrinutosti zbog odlaska ljudi iz BiH, nisu uradile ništa kako bi spriječile odlazak mahom mladih ljudi u inozemstvo. Pored visokog stepena nezaposlenosti jedan od glavnih razloga odlaska stanovnika iz BiH je i katastrofalna politička situacija, kao i nefunkcionalan politički sistem.