Nalazi istraživača koji se smatraju naučnim dokazima pokazali su kako poremećaj u spavanju utječe na uobičajeni ritam tjelesnog sata, povečavajući rizik od širokog spektra zdravstvenih problema, od srčanih bolesti do dijabetesa.
Jonathan Cedernaes, istraživač na Univerzitetu u Upsali u Švedskoj, kazao je kako rezultati istraživanja ukazuju na nezamljenjivu funkciju koju spavanje ima u funkcionisanju ljudskog tijela.
“Spavanje ne služi samo za štednju energije i regeneraciju tijela, već ima i mnoge druge funkcije”, kazao je Cedernaes.
Sudeći prema rezultatima istraživanja, nedostatak spavanja itekako utječe na sklonost ka gojaznošću i prejedanju. Nedostatak sna dovodi do poremećaja hormona koji kontrolišu apetit i osjećaj sitosti. Stoga oni koji spavaju manje, imaju više vremena za jelo, nezasiti su, više su umorni da bi vježbali i imaju manje samokontrole kada je riječ o iskušenju konzumiranja nezdravih grickalica.
Ranija istraživanja doktora Cadernaesa također su pokazala kako osobe koje malo spavaju više jedu i posežu za kaloričnijom hranom.
Najnovija studija pruža nove dokaze o tome kako deprivacija sna ima direktan utjecaj na metabolizam i ravnotežu između mišića i masti.
Tokom istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Science Advances, 15 zdravih volontera prisustvovali su sesijama nakon normalnog sna i nakon neprespavane noći. Tokom sesija uslijed neispavanosti davali su svoje uzorke masti, krvi i mišićnog tkiva.
Istraživači su uvidjeli kako nakon deprivacije sna ljudsko masno tkivo pokazuje promjene u aktivnosti gena koji su povezani s ćelijama, povećavajući njihovu tendenciju za apsorbovanjem lipida i za razmnožavanjem.
Nasuprot tome, naučnici su u mišićima ispitanika primijetili smanjenje nivoa strukturnih proteina koje su svakom tijelu potrebni za održavanje i izgradnju mišićne mase. Stoga osobe koje malo spavaju imaju manju mišičnu masu, a više masti u tijelu.
