Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim 1. novembra u redovnom mjesečnom biltenu, općina Tešanj dostigla je zaključno sa osmim mjesecom tekuće godine broj od 12.003 zaposlenih. Ovo je prvi put u historiji ove općine, jer su 1991. godine imali manje od 7.000 zaposlenih.
– Prije tačno pet godina, 2012. godine, broj zaposlenih na teritoriji općine Tešanj bio je 9.001. Sada je ovaj broj veći za 3.002 zaposlena, tj. veći je za 33 posto. Ovo je rezultat kontinuiteta politike razvoja koju u Tešnju provodimo u posljednjih 20 i više godina, zajedno sa investitorima, domaćim i stranim, nosiocima privatne inicijative, kao i svim građanima naše općine u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta. Ipak, smatram da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni rezultatima iz dva razloga. Lokalne sredine koje u BiH više rade i zapošljavaju, i iz kojih se uplaćuje više u budžete na višim nivoima vlasti, dobijaju manje natrag u lokalni budžet. Tako je i sa općinom Tešanj, budžet Općine nije rastao brzinom otvaranja novih radnih mjesta, rastom izvoza i investicija zbog pogrešne porezne politike. I drugo, volio bih da smo dostigli i veći prosjek plaća. Nažalost, administrativni centri i javni sektor u ovoj državi troše i imaju mnogo više od onih koji rade u proizvodnji. U tom smislu smatram da bi svi zajedno trebali osmisliti politike i strategije koje bi povećale našu ukupnu konkurentnost, ali i socijalnu osjetljivost u nastojanju da se podigne standard građana – izjavio je Suad Huskić načelnik Općine Tešanj.
Lokalni razvoj je pokretač regionalnog razvoja, i napretka na višim nivoima države. U posljednje dvije decenije Tešanj je primjer uspješnog lokalnog razvoja, smatra Načelnik općine Tešanj, te ističe:
– Smatram da je došlo vrijeme da se neke prepreke daljem razvoju lokalnih zajednica, a koje su ugrađene u porezni sistem promijene. Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svoga rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada. Ovakav pristup bi pomogao cijeloj Bosni i Hercegovini, ubrzanim razvojem, većom odgovornošću svih, smanjenjem određenih neprirodnih privilegija, i na druge način.
– Namjera nam je da potaknemo dijalog u javnosti o ovim temama, i s tim u vezi podržavamo novi, pravedniji i razvojni model raspodjele javnih prihoda koji će biti stavljen u funkciju napretka svih. Takav primjer je i inicijativa Zeničko-dobojskog kantona bazirana na Studiji koju je izradio Ekonomski fakultet – navodi se u saopćenju iz kabineta Općinskog načelnika.
