Uzimajući u obzir da izvršenje kazne zatvora predstavlja veliki finansijski teret u BiH, a da su zatvorski kapaciteti preopterećeni te da zatvorenici borave u neadekvatnim uslovima, veća primjena rada za opće dobro na slobodi nameće se kao rješenje kojim bi se značajno smanjili troškovi i rasteretili zatvorski kapaciteti.
No, ovaj sistem nije zaživio u BiH u mjeri kako se to nekada ranije očekivalo, uzimajući u obzir i pozitivna iskustva u ovoj oblasti u zapadnim zemljama.
Primjerice, na području Tuzlanskog kantona (TK), u protekle tri godine bilo je ukupno 13 presuda po kojima je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro na slobodi, dok je u Kantonu Sarajevo (KS) bilo 55 takvih predmeta.
Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Svjetlana Aganović, stručni savjetnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave TK, rad za opće dobro traje najmanje 10 a najviše 90 radnih dana.
“Rad za opće dobro može se obavljati u ustanovama, privrednim društvima i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost u okviru koje se može ostvariti opća svrha izvršavanja kazneno-popravnih sankcija i posebna svrha izvršavanja rada za opće dobro, s tim što osuđeno lice ne može biti upućeno na rad za opće dobro poslodavcu kod kojeg je u radnom odnosu”, kazala je Aganović.
Dodala je da djelatnost poslodavca može biti humanitarna, ekološka, komunalna, uslužna, kao i svaka druga djelatnost za koju Ministarstvo ocijeni da se sa njom može postići opća svrha izvršavanja kazeno-pravnih sankcija, kao i posebna svrha izvršavanja rada za opće dobro.
“U kantonalnim javnim ustanovama, javnim ustanovama koje su osnovali drugi nivoi vlasti i drugim ustanovama u oblasti tjelesne kulture, kulture, znanosti, zdravstva, socijalne zaštite i socijalne sigurnosti na teritoriji TK, poslovi mogu biti administrativno tehnički i pomoćni”, naglasila je Aganović.
U Općinskom sudu u Sarajevu ističu da kada sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, može istovremeno odrediti da se izrečena kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opće dobro na slobodi.
“Rad za opće dobro na slobodi određuje se u trajanju srazmjernom izrečenoj kazni zatvora od najmanje deset do najviše devedeset radnih dana. Rok za izvršenje rada za opće dobro na slobodi ne može biti kraći od jednog mjeseca niti duži od jedne godine”, naveli su za Fokus.ba iz Općinskog suda u Sarajevu.
Ova mjera, kako su dodali, ima socijalno-integrativnu vrijednost, naročito u smislu resocijalizacije osuđenika, te sudija u svakom konkretnom predmetu cijeni mogućnost njenog izricanja.
Izvor: fokus
