Tuzlanski kanton

CCI ocijenio rad Vlade i Skupštine TK u prvoj polovini 2017. godine




Prvu polovinu 2017. godine u Tuzlanskom kantonu obilježili su fiskalna stabilizacija i nastavak pozitivnih
trendova u privredi, s jedne strane, i kršenje propisa, otpori reformama, netransparentnost i odbijanje vlasti da dokine stranačku kontrolu nad obrazovanjem i javnom upravom, s druge strane. Najznačajnije kontroverze u ovom periodu tiču se donošenja Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o državnoj službi, za koje se može reći da su u potpuno pogrešnom pravcu usmjerene dvije važne reforme, te smo umjesto depolitizacije i jačanja autonomnosti Univerziteta i omogućavanja zapošljavanja najkompetentnijih u državnu službu, dobili suprotnost svemu tome, odnosno nastavak stranačke kontrole, sa krajnje negativnim posljedicama po društvo. Za Zakon o visokom obrazovanju, čije je donošenje praćeno javnim skandalima i političkim obračunima, sve do upotrebe fizičkog nasilja, je čak pokrenuta apelacija Ustavnom sudu za ocjenu njegove ustavnosti.

PRODUKTIVNOST SKUPŠTINE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, NAJVEĆA JE U AKTUELNOM MANDATU, ALI ZNATNO ISPOD PRODUKTIVNOSTI PRETHODNOG SAZIVA U DRUGOJ POLOVINI 2013. I PRVOJ POLOVINI 2014.

Za prvih 6 mjeseci 2017. Skupština je razmotrila 73 mjere, što je za četvrtinu manje
od rezultata iz prve polovine 2014. kada je razmotreno 100 mjera. Na kantonalnoj ljestvici, po ovom parametru, Skupština zauzima 4 mjesto, iza skupština USK, BPK i KS.

PETINA NA SKUPŠTINI RAZMATRANIH MJERA, U PRVOJ POLOVINI 2017., SU ZAKONI.

Sa 12 usvojenih zakona, Skupština TK postigla je najbolji rezultat, u ovom kontekstu, od svih kantonanih skupština. Zapravo, na hronično neefikasnoj kantonalnoj sceni, na kojoj se zakonodavne obaveze samo gomilaju i prenose iz godinu u godinu, ovo je jedini dvocifren rezultat, u posmatranom periodu.

NO, KVANTITET NE ZNAČI NUŽNO I KVALITET – ZA NEKE ZAKONE, BILO BI BOLJE DA NISU NI DONEŠENI.

To se prije svega odnosi na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i
Zakon o državnoj službi TK. Koji umjesto depolitizacije, autonomije i profesionalizacije, nude produbljivanje političke (odnosno stranačke) kontrole nad školstvom i zapošljavanjem u javnoj upravi.

OSIM KVALITETA ODREĐENIH ZAKONSKIH RJEŠENJA, SJENU NA POSTIGNUTI REZULTAT, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, BACA I POSTUPAK DONOŠENJA VEĆINE ZAKONA.

Čak 9 od 12 usvojenih zakona, razmatrano je po skraćenoj ili hitnoj proceduri, bez mogućnosti učešća javnosti u njihovom kreiranju.

MEĐU MJERAMA RAZMATRANIM U 2017. GODINI NIJE BILO STRATEGIJA.

Pritom, potreba donošenje Strategije obrazovanja u TK se kroz diskusije i poslanika i vladajuće većine i opozicije u kontinuitetu ističe.
Međutim, ista još nije donešena, iako je njeno donošenje, prethodne godine, u Skupštini najavio i sam Premijer. Donošenje Strategije obrazovanja nije planirano ni jednim programom rada za 2017. g. A pritom se, bez
strategije, usvaja čitav niz zakona iz oblasti obrazovanja. Upozorenje akademske zajednice, da je Tuzlanskom
kantonu hitno potrebno uraditi Strategiju obrazovanja, pa tek onda donositi ili mijenjati zakone, nije uvaženo.

POKAZALO SE DA JE PRAVILO DA KADA SE ODGAĐA ORGANIZOVANJE TEMATSKIH SJEDNICA, O ISTIM TEMEMA SE NAKNADNO RASPRAVLJA NA HITNIM SJEDNICAMA.

Na dvije sjednice Skupštine hitnog karaktera, naime, raspravljalo se o informacijama o stanju na Univerzitetu u Tuzli i o stanju u industrijskom gigantu GIKIL. Može se reći da su obje sjednice zakašnjele i, zapravo, iznuđene lošim stanjem u GIKIL-u i UNTZ. Do slike pravog stanja stanja u GIKIL-u i stanja na UNTZ se moglo doći odmah na početku mandata, da je Skupština prihvatila zahtjeve za održavanjem tematske sjednice posvećene privredi i da se pristupilo izradi Strategije obrazovanja u TK. Preporuke u ovom smislu su upućivane i od strane CCI -a i od strane parlamentaraca i da su tada prihvaćene, vlast je mogla djelovati pravovremeno i efikasnije. S druge strane…

O STANJU U RUDNICIMA TK TRAŽENA JE TEMATSKA SJEDNICA, A KADA SE INFORMACIJA NAŠLA NA DNEVNOM REDU SKUPŠTINE, POTPUNO JE IZOSTALA OZBILJNA RASPRAVA.

Čak ni podaci u Informaciji da je u rudnicima stanje već duži niz godina veoma složeno, da postoje velika dugovanja za doprinose i koncesione naknade i da je u rudnicima kao preduzećima sa većinski državnim kapitalom, posljednji put revizorski pregled rađen 2005. godine i da je planirano da budu stabilni snabdjevači budućeg bloka 7 TE Tuzla i TE Banovići, nisu potakli ozbiljnu raspravu, a kamo li doveli do rješenja problema.

SKUPŠTINA TK PO DRUGI PUT ZA REDOM JE SVOJ GODIŠNJI PROGRAM RADA USVOJILA NA VRIJEME, NE KRŠEĆI VLASTITI POSLOVNIK.

Ona je jedna od 5 kantonalnih skupština koja je ovu svoju obavezu uradila na vrijeme. Pri tome, ona je jedina koja ima natpolovičnu realizaciju planiranih obaveza. Naime, Skupština TK je za pola godine realizovala 63% mjera iz Programa rada za 2017. godinu. Istina, radi se o programu najmanjeg obima u posljednjih 11 godina, u kome je, recimo, broj zakona prepolovljen u odnosu na prvu godinu aktuelnog mandata.

UZ SKUPŠTINE USK, PK I BPK, SKUPŠTINA TK SPADA U SKUPŠTINE KOJE BUDŽET ZA 2017. GODINU NIJE DONIJELA NA VRIJEME. NAJVEĆI DIO BUDŽETA I DALJE SE TROŠI NA PLATE I NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH.

Čak 55% Budžeta za 2017. godinu (skoro 200 miliona KM), troši se za ovu namjenu.
Pritom, poredeći sa rashodima u 2016. godini, u procentualnom iznosu po namjeni, jedina povećanja rashoda su planirana za izdatke za otplatu dugova (16%) i Plate i naknade troškova zaposlenih (2,7%).

U POSLJEDNJE TRI GODINE VLADA JE DONIJELA ODLUKE KOJIMA JE NALOŽILA RESTRIKTIVNO TROŠENJE, ZAMRZAVANJE PLATA I UVOĐENJE MORATORIJA NA ZAPOŠLJAVANJE U JAVNOJ UPRAVI.

Svim navedenim i drugim mjerama, Budžet TK je u znatnoj mjeri stabilizovan a budžetski deficit
smanjen. A smanjene su i ukupne dugoročne i kratkoročne obaveze Budžeta TK. S druge strane, ako se
posmatra kreditna zaduženosti TK, zapaženo je njeno povećanje.

INTENZITET RADA VLADE TK, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, BIO JE ISPOD NIVOA (OD 1 SJEDNICE SEDMIČNO) PROPISANOG POSLOVNIKOM O RADU VLADE.

Vlada TK je, u posmatranom periodu, održala 20 redovnih sjednica, uz još 9 vanrednih i 1 tematsku. Što je nešto manje od intenziteta rada zabilježenog u prethodnom, drugom polugodištu 2016. Ali i znatno manje od intenziteta rada Vlade USK, koja je, u istom periodu, održala 29 redovnih sjednica i 23 vanredne.

PRODUKTIVNOST JE TOKOM PRVE POLOVINE 2017. GODINE IMALA KONSTANTAN RAST.

No, nizak start je ukupne rezultate Vlade, u 2017. godini sveo na 578 razmotrenih mjera, što je pad za više od 20% u odnosu na prethodni period. Pritom, usporedbe radi, Skupština KS je, u prvoj polovini 2017. razmotrila dvostruko više mjera.

U STRUKTURI MJERA, RAZMOTRENIH NA SJEDNICAMA VLADE TK, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, PREOVLAĐUJU ONE DNEVNO-OPERATIVNOG KARAKTERA.

Najveći procenat otpada na različite odluke, rješenja, saglasnosti i zaključke – sumarno skoro 70%. Izvještaji, informacije i planovi i programi čine daljnjih cca 20% od ukupnog broja razmatranih mjera. Broj značajnih mjera, kojima se sistemski, dugoročno rješavaju neki problemi, mnogo je niži. Zakoni čine tek 2,4% od ukupnog broja, na Vladi TK, razmotrenih mjera. A nije utvrđena nijedna strategija. Pa čak nije ni planirana ovogodišnjim programom rada.

U REALIZACIJI ZAKONA VLADA TK JE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, OSTVARILA JEDAN ODSVOJIH NAJLOŠIJIH REZULTATA U POSLJEDNJIH 7 GODINA.

S druge strane, hronično loša efikasnost kantonalnih vlada, u realizaciji zakona, dovela je do toga da je sa tek 12 utvrđenih zakona, Vlada TK na drugom mjestu kantonalne ljestvice, po ovom parametru. Odmah iza Vlade KS (koja ih je realizovala 15).

U PROCEDURI USVAJANJA ZAKONA, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, DOŠLO JE DO PROPUSTA VLADE.

Prilikom realizacije Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji je usvajan
po hitnoj proceduri, u zakonodavnom postupku se desio propust, jer Vlada nije ispunila svoju obavezu i iznijela svoje mišljenje o prijedlogu zakona kojem ona nije predlagač. Pa mišljenje nije dao ni Ured za zakonodavstvo koje je ključno tijelo u praćenju svih zakona sa aspekta njihove usklađenosti sa Ustavom i drugim aktima. Pritom, pred odlučivanje o ovom zakonu, poslanici su materijale dobili tek 2 dana prije sjednice.

REALIZACIJA VIŠE OD POLOVINE PLANIRANIH OBAVEZA ZA POLA GODINE RADA GOVORI DA VLADA ŠTO SE TIČE REALIZACIJE PROGRAMA IMA DOBAR TEMPO I SOLIDAN UČINAK.

Od 182 mjera Programom rada Vlade TK planiranih za realizaciju u 2017. godini, u prvih 6 mjeseci realizovano je njih 96 (53%). No, interesantno je da Vlada nije u potpunosti realizovala svoj polugodišnji plan. Naime, Programom rada Vlade TK za 2017. godinu planirano je da u prvih 6 mjeseci bude utvrđeno 126 mjera. Od čega je realizovano 76%.

ZA RAZLIKU OD SKUPŠTINE, VLADA TK JE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE DONIJELA VIŠEODLUKA I REALIZOVALA VIŠE AKTIVNOSTI KOJE SU ZNAČAJNE ZA EVROPSKE INTEGRACIJE.

Izvršavanje aktivnosti nadležnih kantonalnih organa i institucija na odgovaranju na pitanja iz Upitnika Evropske Komisije u okviru EU integracija, Vlada je tretirala i svojim Programom rada, tretirajući ih kao aktivnosti od vrhunskog prioriteta. Nakon dobre pripreme Tuzlanski kanton je ispunio svoju obavezu i u roku dostavio odgovore na 886 pitanja iz Upitnika za koje je bio nadležan. Imenovanjem predstavnika Tuzlanskog kantona u adne grupe za politički kriterij, ekonomski kriterij i reformu javne uprave, Vlada je ispunila svoju obavezu kadrovskog kapacitiranja Sistema Koordinacije procesa evropskih integracija u BiH.

UNUTAR INSTITUCIJA VLASTI, ODNOSNO VLADAJUĆE KOALICIJE, POSTOJI EVIDENTAN I OZBILJAN OTPOR REFORMAMA I ZAHTJEVIMA IZ REFORMSKE AGENDE.

Prihvatanjem amandmana Kluba poslanika SDA na prijedlog Zakona o državnoj službi, Ministarstvo pravosuđa i uprave je poništilo jedan od temeljnih principa Reforme javne uprave i eksplicitni zahtjev Reformske agende, a to je osiguravanje zapošljavanja u državnu službu, najboljih kandidata. Time se pokazala da je nekada voditi javne rasprave apsurdno, jer se mukotrpno usaglašeni stavovi iz javnih rasprava koji predstavljaju javni interes i reformske korake, obesmisle amandmanskim djelovanjima političkih partija koje žele da nastave staru praksu i da u javnoj upravi zapošljavaju stranačke favorite, a ne najbolje kandidate. Inače…

VLADA TK NE SAMO DA I DALJE NASTAVLJA DA KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BiH, NEGO JE U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE BROJ ŽENA U NJOJ DODATNO SMANJEN.

Iako Zakon zastupljenost manje zastupljenog pola ispod 40% tretira kao diskriminaciju, čije otklanjanje zahtjeva, Vlada TK je, umjesto povećanja broja žena u svom sastavu, posljednjim izmjenama, u martu 2017., broj žena sa dvije, svela na svega 1 u Vladi od 13 članova. Dakle 5 puta manje od zakonskog minimuma.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA PREPORUČUJU:

Pozivamo Vladu i Skupštinu da ponovo povećaju intenzitet rada i produktivnost, fokusirajući se na ključne probleme građana i poboljšanje kvaliteta života u Kantonu.U tom kontekstu pozivamo ih da organizuju tematske sjedice Skupštine, bar jednom kvartalno, na kojim bi se, udemokratskoj atmosferi, sa dobro pripremljenim materijalima, i uz pomoć stručnjaka za određene oblasti,diskutovalo i pokušalo doći do rješenja najznačajnijih problema građana ovog kantona.Pozivamo ih i da na vrijeme uđu u kreiranje programa rada i budžeta za 2018. godinu, kako bi iste donijeli upropisima predviđenom roku i uz učešće građana. I da pri kreiranju programa rada prestanu obarati brojplaniranih mjera, naročito zakona i strategija.Pozivamo ih da konačno kreiraju i usvoje Strategiju obrazovanja. I da akcenat u toj strategiji stave nadepolitizaciju školstva i autonomiju Univerziteta.Pozivamo ih da usvoje izmjene i dopune Zakona o državnoj službi koje će biti usaglašene sa reformskimprincipima i evropskim standardima i koje će omogućiti zapošljavanje stručnih i sposobnih a ne podobnih.Pozivamo ih da konačno urade i javnosti predoče analizu efekata Zakona o platama javnih zvaničnika i dapodatke o svojim primanjima učine transparentnim.I, konačno, pozivamo ih da poštuju Zakon i da otklone diskriminaciju unutar Vlade.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button