S malo kojom općinom se Dejtonski mirovni sporazum poigrao kao sa Drvarom koji je od nekada jedinstvenog teritorija 1995. podijeljen između RS-a i FBiH.
Manji dio koji je pripao RS-u je nazvan Istočni Drvar i u njemu prema popisu iz 2013. živi 79 građana, a “federalni“ Drvar je značajno veći i u njemu živi 7.036 osoba.
Načelnica Istočnog Drvara Milka Ivanković u izjavi za Faktor ističe da je ova općina “najmanja, ali najvoljenija u BiH“.
– Dejtonskim mirovnim sporazumom je urbani dio nekadašnjeg Drvara pripao FBiH, a šumski i nenaseljeni dio RS-u. Istočni Drvar je usko povezan sa općinom Drvar u FBiH, i bez obzira na entitetsku liniju, općina je nedjeljiva u smislu opstanka i povratka povratničke populacije drvarskog naroda – kazala je Ivanković čija općina se prostire na 75 kvadratnih kilometara pri čemu 80 posto površine prekrivaju šume.
Ona je na posljednjim lokalnim izborima osvojila najviše glasova za načelničku poziciju, a pobijedila je i na prijevremenim izborima 2015. za istu funkciju nakon što je prethodno opozvan načelnik Dragan Lukač.
– U Istočnom Drvaru nastojimo normalizirati život i stvoriti uslove povratnicima koji su se uprkos svim preprekama vratili na svoja ognjišta – rekla je Ivanković.
Interesovalo nas je i od čega živi 79 građana ove općine.
– U Istočnom Drvaru radi Šumsko gazdinstvo Klekovača-Potoci koje u jeku sezone zapošljava i do 200 radnika. U općinskoj administraciji je zaposleno 14 osoba. Imamo i istureno policijsko odjeljenje sa 3 službenika kao i Dom zdravlja sa 1 doktorom i 2 medicinske sestre. Tako da općinski budžet ali i građani ponajviše žive od prihoda od šumske takse jer gazdinstvo Klekovača- u budžet uplaćuje 10 posto od realizacije, a ta sredstva ulažemo u infrastrukturu i druge obaveze – kazala je Ivanković.
Njen plan je da u naredne četiri godine u ovoj općini stvori normalne uvjete za život, i ističe da je u realizaciji izgradnja zgrade općine, adaptacija stambenih jedinica i niz drugih inicijativa.
– Nismo imali velike pomoći od Vlade RS-a kao ni od institucija na državnom nivou, i stoga većinom vlastitim sredstvima razvijamo općinu i stvaramo uslove za život građana – navodi Ivanković.
Ona je već ranije u medijskim istupima najavljivala da je u planu da se novac dobijen od eksploatacije šumskih bogatstava usmjeri u gradnju zdravstvenog centra koji bi, zbog velike nadmorske visine, ponovno mogao biti banja za plućne bolesnike kao u austrougarska vremena. U planu je i nastavno-naučna baza u kojoj bi se usavršavali studenti šumarskih fakulteta, kao i razvoj seoskog, lovnog i planinarskog turizma.
Problem bi im mogao predstavljati nedostatak radne snage jer u ovoj općini, iako živi 79 građana, broj zaposlenih popeo na 122 a prosječna neto plaća je 914 KM, prema podacima Zavoda za statistiku RS-a.
