Rak dojke je najčešća zloćudna (maligna) bolest u žena. U oko 80 posto novih slučajeva bolest bude otkrivena u fazi ranog raka, a oko 20 procenata u trenutku postavljanja dijagnoze bolest već bude u uznapredovaloj fazi.
Nažalost, još se ne zna razlog koji navodi ćeliju da se ‘otme‘ kontroli. Neki tumori dojke (od 5 do 10 procenata) nastaju zbog oštećenja gena, a neki zbog vanjskih faktora. Zato istraživači pokušavaju vidjeti koje su to stvari koje se mogu promijeniti, a koje se ne mogu promijeniti.
S nekim se rizičnim faktorima čovjek rodi, dok se po pitanju nekih drugih može puno toga poduzeti. No, činjenica je i to da neko može imati više rizičnih faktora istovremeno, a neće oboljeti od raka, a s druge strane moguće je dobiti ovu bolest čak ako nemate niti jedan faktor rizika.
1. Mada se bilježe i slučajevi raka dojke kod muškaraca, on je u 98 posto slučajeva žensak bolest. Činjenicu da ste žena nije moguće promijeniti. Znamo da rak dojke pokreće poremećaj u radu hormona, a da bi se razvio, treba mu estrogen. Stoga je najveći rizik za nastanak te bolesti upravo činjenica da ste žena.
2. Starenje je drugi nepromjenjivi faktor rizika. A rizik od nastanka raka dojke povećava se s godinama. Većinu karcinoma liječnici pronalaze kod žena starijih od 55 godina.
3. Genetsko naslijeđe je treći faktor na koji se ne može utjecati. Naime, kod između pet i 10 posto slučajeva raka dojke riječ je o nasljednoj bolesti, konkretnije o mutaciji gena koju su djetetu prenijeli roditelji. Konkretnije, ako imate naslijeđenu mutaciju na BRCA1 ili BRCA2 genima, riječ je o najčešćim slučajevima nasljednog raka dojke.
4. Američko društvo za borbu protiv raka ističe kako osam do 10 žena koje obole od raka dojke nisu imale slučajeve te bolesti u porodici. No ipak, ako je srodnik u prvom koljenu imao bolest, a to se odnosi na majku, sestru ili kćer, mogućnost za nastanak bolesti se udvostručuje.
Ako ste pak u bliskoj porodici imali dvoje oboljelih, mogućnost da ćete i vi dobiti rak je trostruko veća. Oko 15 posto od ukupno oboljelih žena imale su u porodici slučajeve bolesti.
5. Ako ste već imali rak na jednoj dojci, postoji visoki rizik da će se razviti i na drugoj dojci ili čak na drugom dijelu iste dojke (koja je sačuvana jer je prethodni kancer otkriven i operiran u ranoj fazi. Viši rizik je kod mlađih žena.
6. I rasna pripadnost je nepromjenjivi faktor rizika. Bjelkinje su sklonije razvoju raka dojke od Afroamerikanki, no s druge strane, kod Afroamerikanki se češće javlja u dobi mlađoj od 45 godina te je smrtonosniji. Manji rizik od smrtnosti imaju Azijatkinje, Hispanke i Indijanke.
7. Dojke se sastoje od vlaknastog tkiva, masnog tkiva i žljezdanog tkiva. Liječnik može reći da su vam dojke guste ako se na mamografiji pokaže da imate više žljezdanog nego vlaknastog tkiva uz manje masnog tkiva.
U takvoj populaciji žena vjerovatnost za razvoj raka je do dva puta veća nego kod žena s prosječnom gustoćom tkiva dojke, tvrde to iz Američkog društva za borbu protiv raka.
8. Ako je žena prvu menstruaciju dobila prije 12. godine, to znači da će tokom života imati više menstrualnih ciklusa pa će zato biti više izložena utjecaju estrogena i progesterona. Oni podižu rizik od nastanka raka dojke.
9. S druge strane, ako je žena ušla u menopauzu nakon 55. godine života, znači da je imala više ciklusa i time imaliaduži period izloženosti progesteronu i estrogenu.
10. Alkohol – Čak samo nekoliko pića sedmično brojne naučne studije povezuju s povećanim rizikom od razvoja raka dojke kod žena. Američko društvo za borbu protiv raka kaže da žene koje popiju dva ili tri alkoholna pića u danu imaju 20 posto viši rizik za nastanak raka od onih žena koje ne piju alkohol.
Alkohol u tijelu podiže nivo estrogena, pa se smatra da je to možda uzrok povećanog rizika.
11. Pretilost – To je faktor rizika za razvoj mnogih bolesti, osobito u žena koje su u postmenopauzi. Evo i zašto: Većinu estrogena u tijelu do menopauze stvaraju jajnici, no kad prestanu raditi većina hormona dolazi iz masnog tkiva.
Previše masnoća povećava nivo estrogena i time povećava rizik za razvoj bolesti. Dodatno, žene s povišenom tjelesnom masom često imaju visoke nivoe inzulina u krvi, što stručnjaci također povezuju s nastankom karcinoma. Što je žena bliža svojoj idealnoj tjelesnoj težini, manji je rizik da će dobiti rak.
12. Manjak fizičke aktivnosti – Sve je više dokaza kako redovita fizička aktivnost smanjuje rizik od nastanka raka dojke, osobito kod žena u menopauzi. Iako nije jasno koliko je te aktivnosti dovoljno, neke studije tvrde da je dovoljno čak i nekoliko sati vježbe sedmično.
13. Kasno rađanje – Povišeni rizik za razvoj raka dojke uočava se i kod žena koje nikad nisu rodile ili su rodile u kasnijoj životnoj dobi, nakon 30. godine života.
14. Uzimanje hormonskih kontraceptiva – Stručnjaci su dokazali da uzimanje oralnih kontraceptiva može povećati rizik od razvoja raka dojke.
15. Hormonska terapija nakon menopauze – Ova terapija estrogenom i progesteronom može pomoći u ublažavanju menopauzalnih tegoba te spriječiti pojavu osteoporoze, no istovremeno može povisiti rizik od razvoja raka.
Dodatni je problem što se u takvim situacijama nerijetko rak pronalazi u već uznapredovalim stadijima bolesti. Usto, takav tip terapije povećava rizik od nastajanja krvnih ugrušaka, bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara.
Američke udruge za borbu protiv raka ističu kako je više negativnih nego pozitivnih učinaka hormonske terapije te da prije odluke o njenom uzimanju porazgovarate sa svojim liječnikom.
16. Ljudi koji su u djetinjstvu imali neku vrstu karcinoma te su morali ići na zračenje grudi imaju povišen rizik od nastanka karcinoma dojke. Rizik je još viši ako je zračenje bilo u doba adolescencije ili
mladalaštva dok su se prsa tek razvijala.
17. Posljedice ranije terapije – Žene koje su uzimale diethylstilbestrol (DES), lijek sličan estrogenu koji su liječnici propisivali kako bi smanjili rizik od pobačaja od kasnih četrdesetih do sedamdesetih prošlog stoljeća, imaju viši rizik za razvoj raka dojke.
Žene čije su majke uzimale taj lijek tokom trudnoće također imaju povišeni rizik od razvoja ove bolesti, tvrdi Američko društvo za borbu protiv raka.
18. U faktore rizika na koje se može utjecati ubraja se i dojenje. Pojedine studije ističu kako dojenje može smanjiti rizik od razvoja raka dojke. Razlog može biti u tome što dojenje smanjuje broj menstrualnih ciklusa pa bi bilo logičnije smatrati ga načinom zaštite a ne faktorom rizika za rak dojke.
Izvor:Avaz.ba
