U današnjem vremenu predrasuda i života na društvenim mrežama, spontana upoznavanja i komunikacija s nepoznatim ljudima postali su rijetkost. “Živa biblioteka” je koncept koji omogućava da čujete priču potpuno nepoznate osobe, razgovarate s njom i razbijete predrasude o određenim grupama ljudi.
Ovaj koncept omogućava vam da otvorite korice i zavirite u dubinu nečije duše, prepoznate sebe i steknete novo iskustvo.
“Živa biblioteka je kao i svaka druga biblioteka, samo su knjige ljudi sa svojim pravim životnim iskustvima. Glavni cilj je da se riješe predrasuda i pored toga da upoznaju neke nove stvari jer samo da imamo marginalizirane grupe već imamo i ljude s neobičnim životnim stilovima i one koji su prošli traumatična iskustva pa danas mogu biti edukativna knjiga. Cilj je da se ljude ne osuđuju na osnovu fizičkog izgleda ili da bilo koje titule preuzmu njihov identitet jer oni su ljudi kao i svi drugi”, rekla nam je Nadira Ćurulija, organizatorica “Žive biblioteke”.
Jedna od najvećih prednosti Žive biblioteke jeste da vašoj knjizi možete postaviti pitanja i ući u diskusiju, licem u lice. Na početku ovog projekta bilo je teško naći zainteresovane ljude jer nisu znali o čemu je riječ, ali kada se projekat proširio putem platformi, ljudi su počeli dolaziti, ako ništa drugo iz znatiželje.
“Kada uđu u razgovor s knjigom budu sve više zainteresovani, nekada se i poistovjete s knjigom iz svog ugla pa se dešava da se nakon čitanja izgrle i postanu bliski. Ko to jednom doživi jedva čeka ponovo da dođe”, kazala je Ćurulija.
Kada uđete u Živu biblioteku na ulazu vas dočeka ljubazni bibliotekar koji vam da spisak knjiga. Nakon što odaberete, on/a vas odvede do vaše knjige s kojom na raspolaganju imate 30 minuta. Knjiga ispriča svoju životnu priču, a onda možete postavljati pitanja. Tako je bilo i danas u Historijskom muzeju u Sarajevu čijim hodnicima su odzvanjali glasovi. Neke od knjiga, kojima je ovo bilo prvi put da se nađu u toj ulozi, imale su blagu tremu, ali su se njihovi čitatelji pobrinuli da im olakšaju i “probiju led”.
Uslijedili su potom polusatni razgovori. Jedna od knjiga danas je bila 20-godišnja Dženeta Duraković koja se prvi put našla u ulozi knjige. Od 15. godine se bavi aktivizmom u nevladinim organizacijama i odlučila je da proba nešto novo.
“Ovo je vrlo specifično iskustvo, nešto što bi svako trebao probati ili da bude knjiga ili čitatelj ili volonter. Jako je bitna komunikacija jedan na jedan jer je jedan od glavnih razloga depresije što su ljudi postali ovisni o društvenim mrežama i kontaktiraju putem njih. Zaboravili su kako je komunicirati uživo i dešava se depersonalizacija ljudi upravo zbog toga što niko ne komunicira jedan na jedan. Ovo je način da se upoznamo i čujemo nešto što nismo do sada”, kazala je Duraković.
Ističe kako treba dosta hrabrosti da bi se vlastita priča ispričala jednom ili više nepoznatih ljudi, ali ovdje je bitan cilj.
“Mi smo preopterećeni predrasuda i to je jedna od glavnih stvari koja na zaustavlja u normalnom toku života. Ovakav događaj je bitan jer korak po korak razbijamo te predrasude. Jedna mala grupa ljudi to može uraditi i ako dođe u prosjeku 20 osoba da nas pročita, to je već oko 100”, kazala je.
Svoju dirljivu priču danas ponudila i Ajna Jusić, predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata. Ovo joj nije prvi put da je u ulozi knjige.
“Do sada je bila poprilično dobra zainteresovanost, pogotovo kada je radimo s djecom iz osnovne i srednje škole. Bude i emotivno, ali to bude i otvaranje novog svijeta za mlađe generacije jer prvi put čuju nešto tako iz prve ruke. Postavljaju milion pitanja, budu jako simpatični, ali sve u svemu ovaj koncept Žive biblioteke je bio jako važan da širimo svijest i gradimo ravnopravnu zajednicu, pogotovo s djecom”, kazala nam je Jusić.
Djeca su posebno znatiželjni čitatelji i nerijetko je pitaju i to šta je silovanje jer se s tim stvarima i riječima nisu susretali.
“Zanima ih kako teče život djece rođene zbog rata. Često prave poveznicu s filmom ‘Grbavica’ jer je većina djece gledala taj film pa se sjećaju šta su tamo vidjeli i pitaju da li je tako i u realnosti. Svako njihovo pitanje je dragocjeno i važno jer na taj način uče i to će prenositi svojim drugarima, a tako se smanjuje taj stepen stigme koji vlada u državi kada su u pitanju te teme. Mi smo kao udruženje jako zadovoljni kada učestvujemo u ovakvim događajima”, kazala je Jusić.
Ističe kako smatra da ovakav koncept može ostvariti rezultate i s odraslim ljudima kako bi uvidjeli da su i djeca koja nemaju ime oca jednako važna ovom društvu i da zajedno mogu mijenjati sve.
“Upravo odrasli ljudi koji se suoče s nama i našim pričama mogu nastaviti razmišljati i o tome i shvatiti da mi nismo loše ni pogrešno ni djeca mržnje, samo smo jednostavno ljudi kao i svi i mogu nas podržati i to ne samo našu knjigu već sve druge”, dodala je.
U Živoj biblioteci bude smijeha, suza, zagrljaja, čvrstih stisaka ruku i pogleda podrške. Čitatelji koji su pročitali svoje knjige kazali su kako su iz ove biblioteke izašli pročišćeni, produhovljeni i bolji ljudi.
“Preporučujemo svima da dođu, pročitaju priču i onda razmisle o svemu. Ne sudite po koricama”, poručili su iz Žive biblioteke.
