Teško je shvatiti da žene prije manje od 100 godina nisu bile prepoznate kao jednake muškarcima u političkom, društvenom ili ekonomskom smislu.
Bio je to ‘muški svijet’, i dok je društvena promjena očita, do danas nijedna zemlja širom svijeta ne može tvrditi da je postigla rodnu ravnopravnost. Švicarska je konačno 1974. ženama dala pravo glasa, što je bila jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja je slijedila primjer Novog Zelanda koji je ženama dao pravo glasa desetljećima prije toga.
Švicarske žene zarađuju otprilike 20 posto manje od muškaraca, a mediji zasipaju vijestima o štrajkovima žena zbog razlike u platama, sprečavanju nasilja i priznanja. Čini se da vlada ipak obraća pažnju. Ženeva je napravila hrabar korak u rodno osviještenoj politici trajno zamjenjujući polovicu informativnih znakova za pješačke prijelaze ‘feminiziranim’ verzijama.
Budući da postojeći putokazi predstavljaju muškarce – neki su očito muški, a drugi pod izgovorom neutralnosti – vlada je odlučila da sa 100% muškaraca pređe na jednak spol. 250 znakova sa ženskim siluetama postavljeno je na pješačkim prelazima oko drugog najvećeg grada u Švicarskoj.
Pionirski projekat koji se provodi u saradnji s Odjelom za infrastrukturu države Ženeve ima za cilj podizanje svijesti o jednakosti i različitosti i borbu protiv stereotipa povećanjem vidljivosti žena u javnim prostorima. To je samo dio široke strategije grada za borbu protiv nejednakosti muškaraca i žena i diskriminaciju LGBTQ-a. Inicijativa je koštala grad 56.000 švicarskih franaka (otprilike 104.000 KM). Sljedeći korak za jačanje rodne ravnopravnosti je feminiziranje imena ulica u Ženevi gdje trenutno dominiraju muška imena.
Novi ženski putokazi pokazuju ne samo jednakost, već i slave različitost. Dolaze u šest verzija koje prikazuju inkluzivnost i legitimitet, uključujući trudnice, starije žene s trskom, gay par i Afroamerikanke.
Promjene su pokrenule raspravu na internetu sa ljudima ljudima koji podržavaju pozitivnu inicijativu, dok drugi ukazuju na nedostatke u projektu i kritiziraju način na koji on doprinosi ravnopravnosti. Ljudi su govorili o tome da to još više doprinosi stereotipnom predstavljanju žena koje nose haljine i potpetice, i podržavali su ideju generičkih nejasnih figura u obliku štapa umjesto bilo kakvih složenih dizajna koji bi mogli ukazivati na spol. Neki od njih optužili su lokalnu vlast da troši javni novac i pokušavala zaraditi lagane bonus bodove za ‘doprinos jednakosti’ za show, umjesto da poduzimaju važne korake kako bi se zapravo osigurala jednakost u zemlji.
