U petak je svijet obišla vijest o napadu morskog psa na češkog državljanina koji je sa porodicom ljetovao u egipatskom resortu na Crvenom moru. Njegovo tijelo je pronađeno na plaži Marsa Alam, a lokalni stanovnici upozoravaju kako nije pametno plivati duboko jer je mogućnost od napada velika.
Morski pas je nedavno doplivao u plićak poznatog ljetovališta na Majorci. Nimalo ugodan prizor rastjerao je turiste iz mora i s plaže, a spasioci su ga morali transportirati dalje od obale.
Poznati su nam i prizori iz Massachusettsa gdje se psine redovito viđaju. Neke od njih napadaju ljude, a neke uopće ne reagiraju na njih.
Prema nekim podacima, temperatura Jadranskog mora u posljednjih se desetak godina prosječno povećala za 1,2 stupnja, kaže Alen Soldo, stručnjak s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, prenosi 24sata.
Zbog zagrijavanja su u Jadranu sve brojnije invazivne vrste, inače neuobičajene za naše podneblje. Tako su u zadnjih nekoliko godina u Jadran stigli oštrozubi gušter, afrički kostorog, napuhača i slične vrste. Povećanje temperature mora, kaže Soldo, kao i povećanje njegova saliniteta utječu na obogaćivanje Jadrana novim vrstama. Iz Crvenog mora odlaze u Mediteran, a onda na Jadran.
– Podaci pokazuju da tjedno jedna nova vrsta iz Crvenog mora dođe u Mediteran – naglašava. Pritom nije riječ samo o ribama, nego i o koraljima te glavonošcima. Rast temperature mora utječe i na promjenu životnih navika morskih pasa. Inače, broj morskih pasa svugdje u svijetu opada, pa danas ima oko 500 vrsta, od čega u Jadranskome moru obitava 28 vrsta – objašnjava Soldo
– Morski psi spadaju u predatore, vrstu koju karakterizira dug život, kasno spolno sazrijevanje i mali broj mladih. S obzirom na to, nisu u stanju oduprijeti se preintenzivnom ulovu. Čovjek im je glavni neprijatelj – kaže Soldo. Dodaje kako zagrijavanje temperature mora posredno utječe na njih.
– Na područja gdje je nekoć bila određena temperatura morski psi sad više neće dolaziti jer temperatura raste. Zbog temperaturnih razlika u okolišu dolazi do poremećaja u migracijama morskih pasa. Traže temperature koje im odgovaraju – objašnjava Soldo. U toplijem moru morski psi moraju obilaziti određena područja u potrazi za hranom. Prije su znali gdje postoji određeni ulov, a sad moraju istraživati gdje je hrana pa prate nova jata na drugim mjestima.
– Zagrijavanje mora definitivno stvara poremećaj u životu morskih pasa – tvrdi Soldo. Oblokrilac, morski pas odgovoran za nekoliko napada u Crvenome moru, zadnjih je godina, pretpostavlja se, došao i u Mediteran. Ipak, zasad još nije vidljiv blizu Jadrana, za razliku od velike bijele psine, takozvanog vrhunskog predatora među svojom vrstom.
– Velika bijela psina podnosi različite temperaturne raspone. U Jadranu je vezana isključivo za jata tuna. Kako se jata budu kretala, tako će i bijela psina – objašnjava Soldo i dodaje kako je ta vrsta povremeni stanovnik Jadranskog mora, inače najsjevernijeg i još najhladnijeg mora Mediterana.
Morski psi, koralji, ribe i ostale morske vrste u Jadran dolaze zbog proširenja Sueskog kanala, čime je omogućen veći protok vode u Mediteran. Neke pridošle vrste, poput kirnje i njezinih srodnika, uvelike su se rasprostranile po srednjem i južnom Jadranu.
– Problem je što mi tu ne možemo ništa. Previše je varijabli na koje ne možemo utjecati – zaključuje Soldo.
