Imena Marinko Zadro, Enver Moralić, Tomislav Antunović, Petar Ćorluka, Dubravko Grgić, Ivan Rimac, Mirko Grbešić odavno su dobro poznata svima u Hrvatskoj.
Zajednički im je svima da su rođeni u Bosni i Hercegovini, te da drže više od polovine ekonomije Hrvatske. Kada bi hrvatski mediji pisali o njima, uvijek bi se koristio neizbježni atribut „kontroverzni biznismen“, zbog metoda nastanka njihovog poslovnog carstva. Danas, poduzetnici iz BiH, zapošljavaju desetke hiljada radnika iz Hrvatske i tako održavaju tamošnju ekonomiju.
Ljubičasta priča
Marinko Zadro rođen je 1941. godine u selu Donji Mamići kod Gruda. Poznat je i kao „hrvatski kralj šećera“. Najveći je pojedinačni dioničar Viro grupe iz Virovitice. Nedavno je od poslovnog partnera Dražena Robića kupio 30 posto dionica Grupe i time direktno ili indirektno postao vlasnikom 73,53 posto Vira.
Vlasnik je nekoliko šećerana u Hrvatskoj, a nedavno je kupio i Dalmacijavino iz Splita. Proizvodnju soka „Pipi“ preselio je iz Dalmacije u Grude. Nekada je imao dionice i u zagrebačkom Badelu 1862, a godišnji prihodi Vira iznose oko 230 miliona KM. Kompanija zapošljava više od 250 radnika.
O Enveru Moraliću sve je poznato. Rođen je 1935. godine u Kotor-Varoši, a 1965. godine zapošljava se u preduzeću Kemikalija Zagreb. Četiri godine kasnije postaje šef predstavništva Kemikalije u Frankfurtu.
Zahvaljujući poslovnim vezama sa bivšim SSSR-om i Varšavskim paktom iz Frankfurta prodavao je Istočnom bloku naftu, a preko njega „crno zlato“ prodavano je i Kubi, koja je bila pod embargom. Taj posao bio je rizičan, ali vrlo unosan za Moralića.
Ovaj poduzetnik kasnije je stekao i mnoge fabrike u Ukrajini, Kazahstanu. U Hrvatsku se vratio 1990. godine i počeo ulagati u vinarije, mesnice, hemijske kompanije. Njegovo bogastvo procjenjuje se na 168 miliona kuna (oko 50 miliona KM).
Tomislav Antunović je rođen 1943. godine u mjestu Ulice kod Brčkog. Svoje bogastvo stekao je u Zapadnoj Evropi. Prvu firmu otvorio je u Beču, potom drugu u Münchenu, a bavio se preprodajom nafte. Pred rat, 1988. godine dolazi u Brčko otvorio je Poslovni centar Antunović, u sklopu kojeg je radila prva privatna benzinska pumpa u BiH. Danas ima firme u Zagrebu, Orašju, Beču, Münchenu i u Americi. Vlasnik je četiri hotela u Zagrebu, Orašju i Sesvetama. U hotelski i ugostiteljski biznis ušao je nakon posla sa naftnim derivatima.
Ljubičasta priča o uspjehu dolazi iz Gruda, gdje je Petar Ćorluka napravio veliki poslovni uspjeh sa brendom toaletnog papira Violeta. Firma Violeta osnovana je 2001. godine u Grudama, a do tada se Ćorluka, kao i većina hercegovačkih poduzetnika bavio trgovinom.
Već godinu kasnije lansiran je brend Violeta. Danas ima fabrike toaletnog papira u Grudama i u Svetoj Heleni kod Zagreba, te zapošljava više od 900 radnika. Godišnji promet kompanije premašuje 100 miliona eura.
Agram i Mepas
Kada je u pitanju finansijsko tržište, biznismeni iz BiH su i tu napravili velike uspjehe. Najbolji primjer je poduzetnik Dubravko Grgić, prvi čovjek koncerna Agram.
Prozvan „kraljem osiguranja“ u svoju kompaniju objedinio je mnoge banke, poliklinike, osiguranja, stanice tehničkog pregleda. Danas zapošljava više od 4.000 radnika u raznim djelatnostima. Zahvaljujući vlastitim sposobnostima i spletom okolnosti, Grgić je tokom 1990-ih zgrnuo svoje poslovno bogastvo, zbog čega je bio mnogima trn u oku.
Poduzetnik Mirko Grbešić rođen je 1960. godine u Širokom Brijegu, a svoj poslovni uspjeh počeo je 1989. godine kada je osnovao kompaniju Mepas. U početku se bavio trgovinom, a tokom 1995. godine izgradio je veliki skladišni prostor u Širokom Brijegu.
Od tada kreće strelovit uspon firme, koja se širi na Banja Luku, Sarajevo i Tuzlu. Već 1998. godine za tadašnjih impoznatnih 20 miliona njemačkih maraka kupuje Saponiju iz Osijeka. Potom je kupio i Koestlin iz Bjelovara. Izdvojio je i šest miliona eura za Kandit iz Osijeka. Prije četiri godine u Mostaru je otvorio najveći trgovački centar Mepas Mall površine od 100.000 kvadrata. Pozicioniran je kao 15. najbogatiji Hrvat sa oko 35 miliona KM procjenjenim bogastvom.
Izvor: faktor
