Mladi Hrvati sve češće pod izlaskom podrazumijevaju odlaske u narodnjačke klubove i čini se (što god neki mislili) da je to trend koji neće tako brzo nestati. Na narodnjake idu svi, čak i bez obzira na glazbene preferencije, a novinarka HRT-ove emisije “Oči u oči” odlučila je provjeriti što je to što mlade privlači u narodnjačke klubove.
Osim domaćih, narodnjaci privlače i turiste. “Lijepo je jer je melodija slična turskoj glazbi. Mojim prijateljima iz Južne Amerike i Španjolske je možda teže uloviti plesni korak, ali meni je lako. Volim taj ritam. Možda ne razumijem riječi, ali uživam u glazbi. Naravno, tu su i prekrasne Hrvatice”, opisuje jedan dečko koji je u Zagreb došao iz Turske i za izlazak odabrao narodnjački klub.
Iako su narodnjaci postali sveprisutan dio urbane kulture, Paolo Sfeci iz Hrvatske glazbene unije ipak ne misli da su postali dio “mainstream” kulture, već smatra da su i dalje dio “undergrounda”. “U Hrvatskoj jednostavno nije proizvedeno nešto što bi bio pandan tom tipu glazbe. Imamo melankolične klape, tamburaše, ali ne proizvodimo ništa ‘čašu razbijam, ruke su mi krvave'”, kaže on.
No, glazbeni kritičar Anđelo Jurkas smatra da su narodnjaci postali dio sveopće kulture i da su tu već dugo. “Narodna glazba je bliska ljudima ovog podneblja, to nije nešto čega se treba sramiti. Mislim da je veći problem u onima koji se bune pa jauču i kukaju jer se sve svodi na onaj klasični hrvatski internet revolucionarizam. Ako hoćeš reći da ti fali rock'n'rolla, izvoli, radi nešto po tom pitanju”, kaže on.
“Narodna muzika, odnosno turbo folk više nije onaj narodnjak koji su naši starci prije slušali i koje sam ja prije pjevala. Danas su moderniji narodnjaci, to znači da na jednom aranžmanu radi po pet, šest izvrsnih muzičara, to su ljudi koji su fakultetski obrazovani”, kaže Vesna Vitas koja pjeva narodnjake već 30 godina. Ona tvrdi i da više nije “sramota” biti “kafanska pjevačica”, kao što je to nekad bilo.
“Danas me ne nazivaju cajkuša, niti pevaljka. Danas sam Vesna koja pjeva u klubu”, kaže ona.
Koliko su narodnjaci postali popularni govori činjenica da ih slušaju i djeca. Devetogodišnja Uma Mitrović kaže da voli narodnu glazbu zbog ritma. Na rođendanima je počela slušati Severinu i preko YouTubea je otkrila i ostalu glazbu takve vrste.
“Stihovi nekad znaju biti dobri, a nekad loši. Loši su ako nemaju smisla, a dobri su ako ostanu u glavi i to pjevušiš cijeli dan”, kaže Uma čiji ukus u glazbi ponekad i naljuti njezinu majku koja joj zbog toga zna zabraniti pristup računalu. “Poslušam je, ali nekad slušam poskrivećki”, priznala je učenica četvrtog razreda osnovne škole.
