BiH

Zašto građani BiH i dalje više koriste keš nego kartice?







U BiH je i dalje daleko veće učešće gotovinskog u odnosu na kartično plaćanje u poređenju sa npr. zemljama Evropske unije.

Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Amra Kardović iz Ureda za informiranje Agencije za bankarstvo FBiH, iako se u ovom sektoru iz godine u godinu bilježi rast, kako u dijelu broja kartica i korištenja kartica, tako i u dijelu korisnika interneta i mobilnog bankarstva, u Bosni i Hercegovini je gotovina još uvijek najzastupljeniji način plaćanja među građanima.

Možda će Vas zanimati i:

“Jedan od osnovnih razloga je navika naših građana da plaćaju gotovinom, koju je teško promjeniti. Međutim, sigurno je da će razvoj ovog načina plaćanja u narednom periodu biti sve veći i u BiH, pogotovo kod mladih generacija i njihovog uključivanja u ove vrste servisa i usluga”, rekla je Kardović za Fokus.ba.

Kartično plaćanje prije svega pomaže ekonomiji jedne zemlje, ali je jako bitno i sa aspekta sprječavanja bilo kakvih manipulacija, borbe protiv sive ekonomije i uvođenja gotovine u legalne ekonomske tokove.

“Za građane koje ih koriste, one nude mnoge prednosti, od sigurnosnog aspekta, dostupnosti novčanih sredstava u zemlji i inostranstvu, plaćanja različitih proizvoda i usluga kroz različite kanale distribucije, npr. kupovina roba i usluga preko inteneta, korištenje različitih kreditnih proizvoda koje nude banke za svoje kartice, kao i drugih paleta proizvoda vezanih za kartično poslovanje”, navela je Kardović.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), na kraju 2016. godine usluge kartičnog poslovanja pružale su 24 komercijalne banke u BiH.

“Riječ je o globalnim brendovima: MasterCard, Visa i American Express, dok samo tri banke nude jedinu domaću karticu – Bamcard. Prošle godine, ukupan broj aktivnih kartica bio je preko dva miliona. Došlo je do povećanja od 29.061 kartice u odnosu na 2015. godinu”, kazala je Kardović.

Vrijednost transakcija koje su protekle godine realizovane karticama u zemlji i inostranstvu, iznosila je 8,7 milijardi KM, što je znatno povećanje u odnosu na 2015. godinu kada je realizovana vrijednost transakcija bila 7,6 milijardi KM.

“Od ukupne vrijednosti transakcija realizovanih upotrebom kartica u zemlji i inostranstvu, u 2016. godini, putem ATM aparata podignuto je gotovine u iznosu od 6, 2 milijarde KM KM ili 71% vrijednosti, a na POS aparatima je realizovano 2,5 milijardi KM ili 29% vrijednosti. U protekloj godini procenat realizovane gotovine na ATM i POS uređajima je iznosio 82%, a vrijednost roba i usluga je iznosila samo 18% od ukupnog prometa putem kartica”, rekla je Kardović.

Dodala je da banke intenzivno rade na uvođenju u ponudu sve većeg broja ATM i POS uređaja. U protekloj godini bilo je ukupno 1.512 instaliranih ATM uređaja i 27.353 POS uređaja, od toga 26.324 u trgovinama i 1.029 na šalterima banaka.

“Sve banke u BiH nude Internet bankarstvo ili neku vrstu elektronskog bankarstva. Podaci pokazuju izražen trend povećanja broja klijenata koji koriste ove usluge. Ovom vrstom usluge obuhvaćeno je ukupno 383.761 subjekat, dok je u 2015. godini bilo ukupno 314.777 subjekata koji su koristili ovu uslugu. Od ukupnog broja korisnika Internet ili neke vrste elektronskog bankarstva, 48.053 je bilo pravnih subjekata i 335.708 fizičkih lica”, istakla je Kardović.

Iz Agencije za banskarstvo FBiH navode da kod opredjeljenja za korištenje usluga određene banke, građani se prevashodno rukovode cijenom i kvalitetom usluga koju im pruža određena banka, a ne u čijem je vlasništvu banka.

Građani se za banku opredjeljuju prije svega na osnovu cijene (kamate) prilikom uzimanja kredita ili polaganja depozita, naknade za određenu transakciju, kao i mogućnosti da im banka pruži neku uslugu – kartice, elektronsko ili mobilno bankarstvo, rasprostranjenost ili blizina filijale određene banke i drugo.

 

 

 

Izvor: fokus

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button