Trend odlazaka kvalitetne radne snage se nastavlja. Ostajemo bez visokokvalifikovanih mozgova, ali i vještih ruku zanatlija. Zbog toga nikad nisu bili više plaćeni, ali nikad teže ni pronađeni. U trenutku kada nadležni ne nude rješenja, poljuljan je zdravstveni i penzioni sistem, a kako bi bio održan, u bliskoj budućnosti mogli bi da uvezemo 150 hiljada stranaca.
Dok je, ne tako davno, već na prvi poziv dobar majstor stajao pred vratima, sada odgovaraju iz inostranstva. Potraga za vodoinstalaterima, keramičarima, električarima, molerima… sve je veći izazov, jer većina njih svoje vještine nekoliko puta više naplaćuje van BiH.
“Da nađete majstora? Teško. Prvo što djeca koja završe školu nemaju prakse. Sad sam sreo kolegu koji je električar, u penziji je. I radi. Ima posla jer nema mlade raje da to rade,” govori jedan od građana na ovu temu.
Tome svjedoči i Samir Omić, moler, koji od ovog posla, uz svoj primarni, sasvim solidno zarađuje i u svojoj državi. I nema namjeru da to nastavi van njenih granica.
“Raditi se može, ima i posla, ali nema radnika. Pomagača ni ja sebi ne mogu naći. Bolji su stariji i odgovorniji su ljudi i hoće bolje raditi od mlađih. Mlađi bi da rade dan-dva, uzmu pare i odu negdje, a stariji su, bogami, odgovorniji,” ispričao nam je Samir.
Vahidu Mutapdžiću, uža specijalnost je izrada pločastog namještaja, ali i hitnih popravki u domaćinstvu. Od nečega se mora živjeti, ali svjestan da danas sve košta mnogo više u odnosu na neka srećnija vremena, nerijetko svoje usluge i ne naplati.
“Nisam od onih ljudi koji po svaku cijenu hoće da zaradi. Pokrijem svoje osnovne troškove. Malo sam nekad jeftiniji, a nekad i džaba nekome uradim, kad vidim da je u krizi,” ističe majstor Mutapdžić.
No, nisu baš svi svjesni krize prouzrokovane odlaskom kvalitetne radne snage. Vlasti i dalje bez konkretnih rješenja kojima bi oporavili oslabljenu domaću ekonomiju, koju, dodatno, opterećuju odlasci.
Bosna i Hercegovina bi u narednih pet godina mogla da uveze još 150.000 stranaca kako bi uopšte mogla da održi zdravstvene i penzione fondove, kažu upućeni.
“Mislim da će u budućnosti nedostatak radne snage biti ključni, ograničavajući faktor ekonomskog rasta. Trenutni zakonski propisi su prilično rigidni, onemogućavaju slobodan protok radnika i mislim da je u budućnosti vrlo bitno omogućiti poslodavcima uvoz kvalitetne radne snage,” apeluje ekonomista Damir Bećirović.
Na mjestima gdje smo nekada viđali domaće radnike, već viđamo strance. Iz Turske, Pakistana, Indije…
Istraživanje Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazuje da je od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, 57% iskazalo potrebu za zapošljavanjem više od 5.600 radnika. Uglavnom iz sektora industrije, uslužnih djelatnosti, trgovine i građevinarstva. Od zanatlija su najviše traženi šivač, bravar, varilac, zidar, stolar, tesar, krojač… Ipak, mali tračak nade za budućnost strukovnih zanimanja. U sarajevskoj mašinskoj tehničkoj školi u prvom roku upisano je 96 učenika.
