“Naši pravni stručnjaci pripremaju tužbu, ali neće biti aktivirana neko vrijeme, ali ako se ne formira Vlada u maju sigurno će ići tužba, što je sasvim legalno i legitimno”, rekao Višković za BHRT, ističući da su koeficijeniti posljednji put usaglašeni 25. maja 2017. godine.
Višković je ukazao da je činjenica da su od 2017. godine svi koeficijenti raspodjele bili na štetu Republike Srpske.
“Ne mogu u nedogled dozvoliti da se te stvari događaju. Činjenica je da su bili na štetu Republike Srpske i da nema razumijevanja, odnosno nije ga bilo u nekom predhodnom periodu da se to pitanje dijalogom riješi”, rekao je Višković.
Osvrćući se na 100 dana rada Vlade Republike Srpske, Višković je istakao da je načinjen određen napredak koji se ogleda kroz predložena zakonska rješenja u svih sedam oblasti koje je naveo kao prioritete u ekspozeu.
On je naveo da su ciljevi povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrede i povećanje plata u realnom sektoru, rješavanje pitanja zdravstvenog sektora i javne uprave, da se obrazovni sistem prilagodi potrebama privrede, poboljšanje demokrafske pozicije Republike Srpske, odnosno, zaustaviti odlazak mladih, uvođenje savremenih tehnologija i digitaliacija i evropske integracije.
Istakavši da određene mjere traže vrijeme da bi efekti bili vidljivi, Višković je najavio set zakona u maju među kojim je rješenje da poslodavcima u realnom sektoru koji podignu plate radnicima na kraju godine bude vraćeno 70 posto sredstva uplaćeno na ime poreza i doprinosa.
“To znači da stimulišemo poslodavce da svojim zaposlenim povećaju plate i time smanje mogućnost i želju za odlaskom radnika, a istovremeno se prosječna plata podiže”, rekao je Višković, ističući da je krajnji cilj da se rastereti realni sektor.
Govoreći o javnom dugu, Višković je naglasio da Republika Srpska nema značajan problem s tim, ističući da je ukupan dug Srpske 51 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, a javni dug na nivou 39 odsto.
“U budžetu za ovu godinu se kreditno zadužujemo oko 380.000.000 KM, a vraćamo 485.000.000 KM, odnosno vraćamo 105.000.000 KM više nego što se zadužujemo”, rekao je Višković.
Premijer Srpske je izrazio spremnost da sarađuje sa Vladom FBiH, posebno ističući energetski sektor u kojem Srpska ima znatne, ali neiskorištene hidropotencijale.
“Već u narednih mjesec dana krećemo po sistemu `ključ u ruke` u finansiranje izgrade hidrocentrale `Dabar` u Hercegovini kapaciteta 160 megavata. Elektoprivrede Srpske i Srbije zajedno treba da grade tri centrale na gornjem toku rijeke Drine `Buk Bijela`, `Foča` i `Paunci` kapaciteta 200 megavata, što je investicija vrijedna oko 450 miliona evra”, rekao je Višković.
Kada je riječ o srednjem toku rijeke Drine, Višković je istakao da je planirano da se grade tri hidrocentrale instalisane snage 400 megavata, vjetroelektrane na području Hercegovine, solarne elektrane, za šta je neophodna i podrška Savjeta ministara.
“U narednih 10 godina `Elektroprivreda Republke Srpske` gradiće objekte oko 1.000 megavata instalisane snage i značajno je to što će svi biti iz obnovljivih izvora energije”, rekao je Višković.
Predsjednik Vlade Republike Srpske istakao da je dobro što je usaglašena trasa auto-puta Beograd-Sarajevo, izrazivši nadu da će tokom predstojeće posjete Predsjedništva BiH Turskoj definitivno biti dogovoreni detalji finansiranja tog projekta.
Kada je riječ o poslovnom ambijentu u BiH, Višković je kao malu prednost Republike Srpske u odnosu na FBiH naveo da su direktni porezi i opterećenja na lična primanja manja, te da je cijena struje jeftinija nego u drugom entitetu.
“Pristalica sam da sutra kada bude izabrana nova Vlada FBiH sjednemo i da kreiramo poslovni ambijent da bude bude jedinstven, posebno kada je riječ o borbi protiv sive ekonomije, kriminala i korupcije”, poručio je Višković podsjetivši na dobru saradnju dvije vlade u vrijeme premijera Željke Cvijanović.
On je istakao da je u BiH u ovom trenutku u oko 80 ili 90 odsto pitanja moguć dogovor za pola časa.
“Postoji ovih 10 odsto oko kojih dogovor nije moguć. Imamo sada situaciju da taj procenat ne dozvoljava da bude riješeno 90 odsto otvorenih pitanja. Treba ovih 10 odsto staviti u stranu i rješavati za šest mjeseci ili godinu, a ostala oko kojih je dogovor moguć rješavati odmah”, naglasio je Višković.
