Između primanja u realnom sektoru na području Tuzlanskog kantona, posebno proizvodnim djelatanostima, i plaćama budžetskih korisnika i onih koji žive od javnih fondova postoji veliki disbalans. O tome govore podaci Kantonalne privredne komore Tuzla do kojih je došao Faktor.
Vidljivo je, crno na bijelo, da oni koji pune budžet i oni koji se njime koriste zarađuju približno u omjeru jedan naprema dva, na štetu proizvođača.
Najplaćeniji poslovi na budžetu
Evo šta kažu brojke. Na području Tuzlanskog kantona najbolje je plaćeno nastavno osoblje univerziteta, a njihova prosječna neto plaća iznosi 2.151 KM, dok oni u administraciji primaju u prosjeku 686 KM mjesečno. Zaposleni u pravosuđu u prosjeku zarade 1.431 KM mjesečno. Ovlaštene osobe u MUP-u imaju prosječnu plaću 1.080 KM, dok njihove kolege u administraciji primaju 810 KM.
Najviše budžetskih korisnika zaposleno je u oblasti obrazovanja. Blizu šest hiljada zaposlenih ima posječno primanje od 833 (osnovno obrazovanje), odnosno 832 KM (srednje obrazovanje). Zaposleni budžetski korisnici u upravi mjesečno zarade 1.083 KM.
– Plaće u realnom sektoru se veoma male i potrebno je naći načine da se ta primanja povećaju. To su ljudi koji stvaraju novac. Ako pogledamo visinu primanja, na primjer, u prerađivačkoj industriji ili građevinarstvu, granama koje su motori razvoja, vidimo da su veoma male – kaže Nedret Kikanović, direktor Kantonalne privredne komore Tuzla.
Građevinarstvo i ljekari
Prema podacima Kantonalne privredne komore Tuzla zaposleni u građevinarstvu mjesečno zarade 489 KM, dok oni u prerađivačkoj industriji primaju 556 KM. Važno je dodati da je u ove dvije privredne grane zaposleno je blizu 25 hiljada ljudi. U oblasti trgovine ima nešto više od 14 hiljada zaposlenih, a njihova primanja su također mala, tek 538 KM, dok oni u ugostiteljstvi i hotelijerstvu zarađuju u prosjeku samo četiri KM više, tačno 542 KM.
S druge strane, najprofitablnija djelatnost je oblast proizvodnje električne energije i plina, u kojoj dominiraju javne kompanije, a prosječna neto plaća iznosi 1.576 KM. Zaposleni u zdravstvu, koje se finansira javnim novcem, mjesečno zarade 1.069 KM.
Visoko kotira finansijski sektor sa prosječnom plaćom od 1.262 KM te informatička i oblast komunikacija sa 1.070 KM mjesečnih primanja.
– Svi oni koji ističu svoje potrebe za povećanjam plaća trebali bi prvo pogledati na kom su nivou proizvođači. Svima nam je jasno ko stvara novac koji se javno troši. Na primjer, nama treba zdravstvo i dobri ljekari, ali oni sada imaju duplo veće plaće od proizvodnog sektora. Da se razumijemo naši ljekari su potplaćeni, ali moramo biti svjesni u kakvoj državi živimo – kaže Kikanović.
